Atena (polis): razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Stang (razgovor | doprinosi)
m Undid edits by 193.14.245.236 (talk) to last version by Stang
m ispravak tagova
Redak 67:
U [[12. stoljeće pr. Kr.|12. stoljeću pr. Kr.]] brojni mikenski gradovi su propadali i zauzeli su ih [[Tesalija|Tesalijci]] i [[Dorani]], no [[Atika (pokrajina)|Atika]] i Atena nisu nikada pali. Atenjani su najvjerojatnije direktni potomci Atenjana koji su se miješali s okolnim plemenima i [[Jonija|Jonjanima]]. Do [[8. stoljeće pr. Kr.|8. stoljeća pr. Kr.]] Jonjani su se s ostalim plemenima proširili prema istoku i naselili na obalama [[Mala Azija|Male Azije]]. Stanovnici Atike su se podijelili na klanove i plemena kojima je glavni grad postao Atena, čime je stvorena grad-država tj. [[polis]].
 
[[Datoteka:Map ancient athens.png|mini|lijevo|200px|<center>Mapa antičke Atene<center>]]
U razvoju ''Arhajskog razdoblja'' ([[7. stoljeće pr. Kr.|7.]] i [[6. stoljeće pr. Kr.|6. stoljeća pr. Kr.]]) Atena je imala vodeću ulogu u [[Stara Grčka|Grčkoj]], a [[Agora]] je postala središte grada, dok je [[Akropola (Atena)|Akropola]] sve više postajala religijsko središte s novim [[Grčki hram|hramovima]] i svetištima. U isto vrijeme dogodila su se krunske društvene promjene. Politička vlast, koja je do tada bila u rukama [[kralj]]eva, prešla je u ruke bogatih zemljoposjednika čime su oni postala jaka [[aristokracija]]. Nakon nekoliko pokušaja preuzimanja vlasti, atensko pravo je kodificirano za vrijeme vladara [[Drakon]]a, ali ni to nije spriječilo društvenu pobunu [[594. pr. Kr.]] kada su Atenjani povjerili [[Solon]]u da sastavi novi zakonik. Solon je kao izrazito patriotski pjesnik koji je uživao veliko povjerenje Atenjana, postavio opće interese na prvo mjesto i odredio je koja mjesta u upravi mogu zauzeti građani, ali i koje su im obveze na osnovu njihovih prihoda. Demokratska tijela, kao [[Sabor]] na Demosu i [[Vrhovni sud]], birali su [[arhont]]e (glavne [[Magistar|magistre]]) i upravno [[sud]]stvo, čime su utemeljene institucije koje su činile političku vlast.
 
Iako su ove reforme bile prvi korak ka [[Atenska demokracija|demokraciji]], uslijedili su daljnji sukobi ([[561. pr. Kr.|561.]] - [[560. pr. Kr.]]) koji su, uz potporu niže klase građana, na vlast doveli [[Pizistrat]]a koji je uveo [[Tiranija|tiraniju]]. On je ustanovio temelje atenske mornarice, a grad ispunio novim svetištima i spomenicima, posebno posvećenima [[Dioniz]]u i [[Atena (mitologija)|Ateni]]. Također je dao da se [[Homer]]ovi epovi zabilježe u pisanoj formi, te je reorganizirao Panatenske svečanosti, festival u čast božice Atene. Nakon njegove smrti ([[528. pr. Kr.]]) njegovo djelo su nastavili njegovi sinovi [[Hiparkus]] i [[Hipias]]; sve do [[510. pr. Kr.]] kada je ukinuta tiranija.
Arhon [[Kleisten]], koji je izabran [[508. pr. Kr.]], smatra se za utemeljitelja demokracije u Ateni. Njegovim [[reforma]]ma su svi stanovnici Atike, sada podijeljeni na deset plemena, mogli obavljati državnu službu i aktivno sudjelovati u političkom životu. Također je ograničio administraciju i dao je veće ovlasti Saboru.
 
[[Datoteka:112307-BritishMuseum-Perikles.jpg|mini|150px|<center>[[Periklo]], Atenski general, političar i govornik iz "Zlatnog doba" Atene.<center>]]
U ranom [[5. stoljeće pr. Kr.|5. stoljeću pr. Kr.]] Atenjani su pomogli [[jonski ustanak]] i time izazvali sukob sa [[Ahemenidsko Carstvo|Perzijskim Carstvom]]. Nakon perzijske pobjede protiv [[Jonija|Jonije]] i njihovih saveznika, [[Perzijanci|perzijski]] vladar [[Darije Veliki]] naredio je svojim [[satrap]]ima iz [[Mala Azija|Male Azije]] kažnjenički pohod protiv Atene i [[Eretrija|Eretrije]] čime započinju [[grčko-perzijski ratovi]]. Eretrija je poražena, no Atenjani se uspijevaju obraniti u [[Bitka kod Maratona|bitci na Maratonskom polju]] [[490. pr. Kr.]] Ipak, [[Darije Veliki|Darijev]] sin [[Kserkso]] [[480. pr. Kr.]] osobno vodi [[Ahemenidsko Carstvo#Vojska|perzijsku vojsku]] u pohod protiv Atene, dok se [[Stara Grčka|grčka]] vojska povlači pred nadmoćnijim neprijateljem na [[Peloponez]], gdje se sklanjaju i atenski stanovnici. [[Kserkso]] je dao spaliti Atenu kao odgovor na njihovo pustošenje grada [[Sard]]a, glavnog grada perzijske [[satrap]]ije [[Lidija|Lidije]]. Perzijska vojska se nakon toga povukla, dok je atenska mornarica porazila perzijsku flotu u [[Bitka kod Salamine|bitci kod Salamine]] [[480. pr. Kr.]] i time zadržala pomorsku premoć na istočnom [[Mediteran]]u. Nakon rata, [[Temistoklo]] je obnovio Atenu i 7 km dugim zidinama utvrdio njenu [[Pirej]]sku luku ([[478. pr. Kr.]]). On je također zaslužan i za osnivanje tzv. [[Delski savez|Delskog saveza]] u koju su se uključili brojni grčki [[polis]]i, osim onih pod utjecajem [[Sparta|Sparte]].
 
[[Datoteka:Pelopennesian War, Walls Protecting the City, 431 B.C..JPG|mini|200px|lijevo|<center>[[Atena (grad)|Atena]] povezana s [[Pirej]]om za vrijeme [[Peloponeski rat|Peloponeskog rata]] [[431. pr. Kr.]]<center> ]]
 
Razmirice između Sparte i Atene su odavno postojale, a kulminirale su kada je [[Kimon]]ova atenska flota počela dominirati [[Egejsko more|Egejskim morem]]. Uslijedio je [[Prvi peloponeski rat]] (460.-[[445. pr. Kr.]]) između grčkih gradova podijeljenih u svojoj lojalnosti Ateni ili Sparti. U tom razdoblju, koje se naziva ''„zlatno doba“ (Klasično doba)'' grčke povijesti, u Ateni je vodeću ulogu preuzeo [[Periklo]], državnik koji je odigrao vodeću ulogu dok je Atena bila najjačim polisom u Grčkoj. Ovaj karizmatični vođa je doveo atensku demokraciju do vrhunca, a grad je obogatio najpoznatijim spomenicima i hramovima vrhunske umjetničke vrijednosti.
Redak 82:
U tom uzdižućem duhu panatenski festival je postao još svečaniji, te je bio prilika da Atena pokaže svoje bogatstvo i snagu kroz kreativnost. Ovakvo očito pokazivanje bogatstva samo je dodalo ulje na vatru razmirica sa Spartom što je dovelo do novih sukoba ova dva najjača grčka polisa. U [[Peloponeski rat|Drugom Peloponeskom ratu]] ([[431. pr. Kr.|431.]] - [[404. pr. Kr.]]) [[Sparta]] je uz golemu [[Ahemenidsko Carstvo|perzijsku]] pomoć porazila Atenu, koja je bila prisiljena predati svoju flotu, te srušiti vlastite zidine. Također je morala prihvatiti politički sustav koji je bio kod njenih suparnika, te su u gradu vlast prigrabile grupe [[oligarh]]a, znan kao vrijeme trideset tiranina.
 
[[Datoteka:Aleksander-d-store.jpg|mini|lijevo|150px|<center>[[Aleksandar Veliki]]<center>]]
 
Tijekom [[470-ih pr. Kr.]] [[Delski savez]] vodio je pohode u [[Trakija|Trakiji]] i Egeju s ciljem da ukloni preostale perzijske [[garnizon]]e u regiji. Atenjane i njihove saveznike predvodio je atenski političar [[Kimon]]<ref>Sealey, str. 250.</ref>. Početkom sljedećeg [[460-ih pr. Kr.|desetljeća]], Kimon je vodio vojne ekspediciju u [[Mala Azija|Maloj Aziji]] gdje je želio učvrstiti grčku prisutnost<ref>Plutarh: ''Kimon'', 12.</ref>. U [[Bitka kod Eurimedona|bitci kod Eurimedona]] u [[Pamfilija|Pamfiliji]] Atenjani su ostvarili vrijednu dvostruku pobjedu; porazili su perzijsku flotu nakon čega su vojnici iz brodova pristali na obalu i napali perzijsku vojsku.
Redak 93:
 
Godine [[146. pr. Kr.]] [[Stari Rim|Rimljani]] su osvojili Grčku i iako je Atena imala povlašten status, možemo reći da je to bio kraj atenskog [[polis]]a.
[[Datoteka:Akropolis by Leo von Klenze.jpg|mini|200px|<center>[[Akropola (Atena)]] u klasičnom razdoblju<center>]]
 
==Kultura==
Redak 109:
U ''klasičnom (zlatnom) dobu'' Atene (460.-323. pr. Kr.) danak od atenskih saveznika i svi državni prihodi iskorišteni su za izgradnju umjetničkih remek-djela od kojih su najvažnija djela na [[Akropola (Atena)|Akropoli]] kao što je [[Partenon]], simbolični spomenik atenskoj demokraciji. [[Kiparstvo]] ([[Fidija]], [[Praksitel]], [[Miron]]) je uznapredovalo od tzv. strogog stila do skulptura koje su veličale ljepotu ljudskog tijela koje se smatralo fizičkim utjelovljenjem ljudske duše, a ljepota se krila u [[Harmonija (filozofija)|harmoničnoj]] [[Ravnoteža|ravnoteži]] [[proporcija]]. Sličan napredak je doživjelo i slikarstvo na vazama s pojavom crvenih likova na crnoj pozadini koje je isticalo vještinu umjetnika.
 
[[Datoteka:Aristotle Altemps Inv8575.jpg|mini|150px|<center>[[Lizip]]ov [[portret]] [[Aristotel]]a<center>]]
[[Periklo]] je također poticao i [[književnost]] i [[kazalište]], osobito besplatnim kazališnim kartama za građane Atene. U Ateni 5. st. pr. Kr. javilo se nekoliko [[drama]]tičara ([[Eshil]], [[Sofoklo]], [[Euripid]] i [[Aristofan]]), [[filozof]]a ([[Sokrat]]), [[znanstvenik]]a ([[Demokrit]]) i [[povjesničar]]a ([[Herod]] i [[Thycydides]]) koji su zadužili cjelokupnu svjetsku [[umjetnost]] i [[znanost]].
I kraljevi, [[Filip II. Makedonski]] i [[Aleksandar Veliki]], štovali su atensku kulturu, a osobito osobe kao [[Platon]]a i [[Aristotel]]a.