Geostacionarni satelit: razlika između inačica

'''Geostacionarni satelit''' ([[Grčki jezik|grč]]. ''γη'' (''Gea''): [[Zemlja]] + [[Latinski jezik|kasnolat]]. ''stationarius'': koji miruje) je [[Umjetni satelit|umjetni Zemljin satelit]] koji se giba [[Sinkrona rotacija|sinkrono]] (istodobno) s [[Zemljina rotacija|okretanjem Zemlje oko svoje osi]], pa se čini da miruje iznad određene točke na [[ekvator]]u. [[Satelit]] se u ravnini ekvatora giba po takvoj kružnoj stazi da je trajanje njegova obilaska oko Zemlje jednako trajanju okretaja Zemlje oko svoje osi ([[Siderički dan|23 sata, 56 minute, 4 sekunde]]), uz jednak [[smjer]] gibanja (od [[zapad]]a prema [[istok]]u). To se postiže pri [[brzina|brzini]] satelita od 3 074 [[Metar u sekundi|m/s]] i [[visina|visini]] od 35 780 [[kilometar]]a, a takva se [[putanja]] ([[orbita]]) naziva '''geostacionarnom putanjom''' (katkad i geosinkronom, iako se razlikuju). Iz tog je položaja vidljiva približno trećina Zemljine površine pa ju je cijelu moguće pokriti sa samo 3 umjetna satelita, što geostacionarnu putanju čini osobito pogodnom za smještaj [[telekomunikacijski satelit|telekomunikacijskih]] i [[Meteorološki satelit|meteoroloških satelita]]. Prvi geostacionarni satelit bio je ''Syncom-3'', američki telekomunikacijski satelit lansiran 1964. <ref>'''geostacionarni satelit''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=21749] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2018.</ref> Geostacionarna i geosinkrona orbita ograničeni su resurs zbog čega se telekomunikacijski operateri zapisuju kod Međunarodne telekomunikacijske unije za slobodni [[orbitalni utor]] [[komunikacijski satelit|komunikacijskih satelita]].<ref>(eng.) [https://www.spacelegalissues.com/orbital-slots-and-space-congestion/ Space Legal Issues] Louis de Gouyon Matignon: ''Orbital slots and space congestion'' , 8. lipnja 2019. (pristupljeno 7. veljače 2020.)</ref> Komunikacijske i meteorološke satelite često se stavlja u geostacionarne orbite. Razlog je što zemaljske satelitske antene koje komuniciraju s njima ne moraju se okretati da bi ih pratili, nego su stalno usmjerene ka istoj točci na nebu, onoj gdje su sateliti.<ref name=Matignon/>

[[Geosinkrona orbita]] (GSO) kao i geostacionarna orbita (eng. geostacionary orbit 'GEO') su orbite iznad Zemlje na visini od 35 786 poklapajući se s Zemljinim [[siderički dan|sideričkim]] [[Zemljina rotacija|rotacijskim]] razdobljem. Velika poluos svih geosinkronih i geostacionarnih orbita je 42 164 km. Geosinkrona i geostacionarna orbita razlikuju se po tome što objekt u geostacionarnoj orbiti je točno iznad ekvatora, dok u geosinkronoj orbit može ići sjevernije i južnije da bi pokrio više Zemljine površine. <ref name=Matignon>(eng.) [https://www.spacelegalissues.com/orbital-slots-and-space-congestion/ Space Legal Issues] Louis de Gouyon Matignon: ''Orbital slots and space congestion'' , 8. lipnja 2019. (pristupljeno 15. veljače 2020.)</ref>