Razlika između inačica stranice »Gajret«

Obrisan 41 bajt ,  prije 1 mjesec
bez sažetka
 
== Povijest ==
Gajret je bilo društvo za potpomaganje muslimana učenika srednjih i visokih škola u Bosni i Hercegovini, [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskoj]], a kasnije i [[Jugoslavija|Jugoslaviji]]. Osnivačka skupština Gajreta održana je 20. veljače 1903. godine. Osnivači Gajreta su, između ostalih, bili [[Edhem Mulabdić]] i [[Safvet-beg Bašagić]], koji su bili i osnivači časopisa [[Behar (časopis)|Behar]].
 
=== Osnivanje ===
[[Datoteka:Edhem Mulabdić foto.jpg|mini|lijevo|[[Edhem Mulabdić]], osnivač Gajreta]]
Osnivanje Gajreta 1903. bilo je rezultat rada inteligencije okupljene oko časopisa Behar. Ideja o pokretanju društva potekla je 1900. od braće Defterdarević, Ahmed-bega i Ibrahim-bega, koji su pripadali prvoj generaciji fakultetski obrazovanih Bošnjaka. Kako je tadašnja vlast u Beču[[Beč]]u, prekinula stipendiranje bošnjačke djece, ukazalukazala se mogućnost za osnivanja jednog društva koje će stipendirati siromašne učenike osnovnih i srednjih škola. Ubrzo su izrađena i pravila društva, ali se ideja o osnivanju društva nije realizovalarealizirala zbog bojazni od slabog odziva i nezainteresovanosti širih krugova bošnjačkog naroda. Prvom sastanku u vezi osnivanja društva prisustvali su Safvet-beg Bašagić i Edhem Mulabdić, ali i Hajdar Fazlagić, Salih Aličehić, Šerifović, Ahmed Šćeta, Sejdali-beg Filipović, koji je kao [[novinar]] bio zadužen da rezultate sastanka priopći javnosti.{{sfn|Kemura|1986|p=29–30}} Postoje dvije verzije o tome kako je društvo dobilo ime. Prema prvoj, ime mu je nehotice dao Riza-beg Kapetanović podstičući druge pri sakupljanju dobrovoljnih priloga za đake koji su ostali bez stipendije riječima: ''Ha, gajret, braćo, ako Boga znate''. Prema drugoj verziji, ime društvu dao je Safvet-beg Bašagić na jednoj od prvih sjednica Privremenog odbora. Riječ gajret [[arapski jezik|arapskog]] je porijeklapodrijetla i znači trud, nastojanje ili pomoć.{{sfn|Kemura|1986|p=30–31}}
 
Pri sastavljanju pravila, odboru su poslužila pravila [[Srpsko prosvjetno i kulturno društvo Prosvjeta|Prosvjete]], ranije odobrena od vlasti. Krajem 1902. odbor je po sastavljanju pravila poslao molbu vlastima za osnivanje društva. Vlada nije našla nikakvih prepreka te je 12. siječnja 1903, usvojila i odobrila nacrt pravila društva. Inicijalni odbor za osnivanje Gajreta je u časopisima Behar i Bošnjak uputio poziv na upisivanje u društvo. U pozivu je došla do izražaja spoznaja o zajedničkim interesima Bošnjaka: ''drvo na drvo se naslanja, a čovjek na čovjeka. I mi muslimani u Bosni i Hercegovini prisiljeni smo, da se među se potpomažemo, nikad svi zajedno nemamo na koga da se oslonimo. Mi smo ostavljeni sami sebi, teško će drugi za nas osjetiti našu bol''.{{sfn|Kemura|1986|p=31–33}}