|
[[Datoteka:League of Communists of Yugoslavia Flag.svg|thumb|Zastava]]
[[Datoteka:Komunistički natpis u Pasaduru.JPG|thumb|Logo SKJ]]
'''Savez komunista Jugoslavije''' je bio politička stranka, čije je članstvo totalitarno upravljalo [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Socijalističkom Federativnom Republikomm Jugoslavijom]].
[[Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca|Slovenaca]].
U okviru raskola na [[komunizam|komuniste]] i [[Socijaldemokracija|socijaldemokrate]], do kojeg dolazi u radničkim strankama Europe nakon [[Oktobarska revolucija|Oktobarske revolucije]], i u netom formiranoj [[Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca|Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca]] dolazi do ujedinjenja lijevih socijaldemokrata, nekih anarhističkih i drugih grupa u stranku opredjeljenju za klasnu borbu, uspostavu [[diktatura proletarijata|diktature proletarijata]] i vlast [[sovjet]]a. Nova stranka je utemeljena na ''Kongresu ujedinjenja radničkih stranaka'' u [[Beograd]]u 20. – 23. travnja 1919. pod imenom [[Socijalistička radnička partija Jugoslavije (komunista)]]. Imala je za program beskompromisnu klasnu borbu i jugoslavenski integralizam, a to nisu prihvatile sve socijaldemokratske, socijalističke i radničke stranke na prostoru [[Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca|Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca]].
''Slovenijo'').
Na Drugom kongresu SRPJ (k), u Vukovaru 20. – 25. lipnja 1920., partija mijenja ime u [[Komunistička partija Jugoslavije]]. Tek je na ovomu kongresu partiji formalno pristupio lijevi dio slovenskih socijaldemokrata, sa svojom Radničkom socijalističkom strankom za Sloveniju ([[Slovenski jezik|slov.]] ''Delavska socialistična stranka za Slovenijo'').
ilegali.
Donošenjem [[Obznana|Obznane]], 30. prosinca 1920., komunistička promidžba stavljena je izvan zakona, dok je rad partije bitno otežan. Nakon donošenja Ustava 1921., za koji izabrani predstavnici KPJ nisu glasovali, donosi se i Zakon o zaštiti države kojim se stranci u potpunosti zabranjuje rad, a njezini se zastupnici utamničuju. Manji dio članova odlučuje se na obnovu djelovanja u ilegali.
<br />
U okviru KPJ bile su osnovane:
{|class="wikitable" style="text-align:center;"
!SKJ Savez komunista jugoslavije - savez komunjara,lopova, zločinaca, bezbožnih ljudi.
!Stranka
!
!Osnivačka skupština
|-
|
|[[Komunistička partija Slovenije|Komunistička stranka Slovenije]]
|
|[[17. travnja|17.]] i [[18. travnja]] [[1937.]]
|-
|
|[[Komunistička partija Hrvatske|Komunistička stranka Hrvatske]]
|
|[[1. kolovoza|1.]] i [[2. kolovoza]] [[1937.]]
|-
|Komunjare su najveći svjetski zločinci, odgovorni za smrt oko 100 milijuna ljudi.
|[[Komunistička partija Makedonije]]
Najveći svjetski zločinci su komunisti,
|[[19. ožujka]] [[1943.]]
1.Mao ce tung
2.Josef Staljin
3.Mao ce tung
....
9.Josip Broz Tito
|
|-
|
|[[Komunistička partija Srbije]]
|
|[[8. svibnja|8.]] – [[12. svibnja]] [[1945.]]
|-
|Partizani (NOVJ) - zločinačka ilegalna teroristička organitacija za vrijeme 2.svjetskog rata.
|[[Komunistička partija Crne Gore]]
|[[4. listopada|4.]] – [[8. listopada]] [[1948.]]
Sjedište: šuma
Vođa: Josip Broz Tito (šepavi bravar)
Cilj: širenje komunizma, suzbijanje vjerskih i nacionalnih interesa, antinacionalizam, antireligionizam, uspostava sotonske tvorevine Šugoslavije
Poznati po velikim zločinima, ubijanja civila, žene, djece, svećenika, fratara, unišatvanju i paljenju raznih crkva.
https://www.dnevno.hr/kolumnisti/protuhrvatski-ustanak-u-srpnju-1941-91851/
|
|-
|
|[[Savez komunista Bosne i Hercegovine|Komunistička partija Bosne i Hercegovine]]
|
|[[1. studenog|1.]] – [[5. studenoga]] [[1948.]]
|}
a Jugoslavijom.
U [[Drugi svjetski rat|II. svjetskom ratu]] KPJ je stao na čelo uspješnog otpora protiv okupatora, te je uz vojnu potporu Sovjetskog saveza i sukladno dogovoru SSSR-a sa zapadnim saveznicima od 1945. godine čvrsto uzela u ruke vlast nad Jugoslavijom, organiziravši [[Diktatura proletarijata|diktaturu proletarijata]] i poslije [[Totalitarizam|totalitarno]] vladala Jugoslavijom.
[[Goli otok|otoku]].
Godine 1948. dolazi KPJ u teški sukob s drugim komunističkim partijama na čelu sa Komunističkom partijom Sovjetskog saveza: izgleda da je okidač sukobu bilo samovoljno jugoslavensko podržavanje komunista u [[Grčki građanski rat|Grčkom građanskom ratu.]] Naime je SSSR bio u podjeli interesnih sfera u Europi krajem Drugog svjetskog rata prepustio Grčku utjecaju Velike Britanije. Napetost sa SSSR-om, koja je bila na granici oružane intervencije komunističkih zemalja u Jugoslaviji, prouzročila je progon protiv članova KPJ koji su iskazivali privrženost šefu KPSS [[Josif Staljin|Staljinu.]] Inače su se do 1948. godine Staljinove slike nalazile nalazila na zidu svake javne ustanove u Jugoslaviji, u istoj razini sa slikama [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]]. Vrlo brutalni zatvor za tzv. "informbiroovce" ("popularno" se te odbačene članove KPJ nazivalo prema skraćenom imenu međunarodne asocijacije komunističkih partija iz koje je KPJ bila izbačena 1948.: "[[Informbiro|Informativni biro]]") bio je na [[Goli otok|Golom otoku]].
državi.
Radi dokazivanja komunističke "pravovjernosti", KPJ godine 1949. pokreće opću kolektivizaciju sela, po ruskom zadružnom ([[Kolhoz|kolhoznom]]) sustavu. Kolektivizacija je dala iznimno loše rezultate, te su zadruge - koje su u nekoliko godina teško degradirale život sela u pretežno poljoprivrednoj ekonomiji Jugoslavije - raspuštene 1953. godine. Baš u to vrijeme Jugoslavija dobiva ozbilju pomoć od Sjedinjenih američkih država, koje nastoje podržati komunistički režim neposlušan Sovjetskom savezu, ali i značajni ekonomski poticaj u vidu ratnih reparacija od Njemačke i Italije; što sve zajedno pridonosi znatnom rastu industrijske proizvodnje u državi.
države.
U 1955. godini dolazi do pomirenja između KPJ i KPSS - kojem je na čelu sada [[Nikita Hruščov|Nikita Hruščov.]] Jugoslavija ipak zadržava stanovitu distancu od sovjetskog bloka, te nastavlja funkcionirati kao neutralni most između komunističkog istoka i demokratskog zapada Europe. Zahvaljujući takvom položaju, osiguravaju se unosni poslovi sa oba ta vojna i ekonomska bloka, koji pomažu gospodarstvu Jugoslavije; to gospodarstvo u cjelini ipak ostaje relativno neuspješno, te iz desetljeća u desetljećima u rezultatima zaostaje za gospodarstvima usporedivih zemalja poput Grčke ili Španjolske. [[Privredna reforma 1964.|Privredna reforma 1964. godine]], koja u zemlju donekle vraća elemente tržišne ekonomije, gdje se nakon dvadesetak godina omogućilo seljacima da kupuju umjetno gnojivo i traktore, te omogućilo osnivanje malih obrta, dala je zadovoljavajuće rezultate nekoliko godina, dok preostala ograničenja (ostao je seljacima propisan tzv. "agrarni maksimum" od skromnih 10 hektara zemlje, obrtnici su mogli zaposliti samo mali broj radnika i nisu smjeli obavljati mnoge djelatnosti - tako npr. nisu mogli otvarati dućane) nisu zakočila daljnji razvoj gospodarstva, pretežno sastavljenog od neadekvatno organiziranih i nedovoljno produktivnih socijalističkih poduzeća zaštićenih snažnom državnom intervencijom. Potrebe prilično narasle (i često neefikasne) industrije nije se više moglo financirati novcem dislociranim iz poljoprivredne proizvodnje, te počinje znatnije zaduživanje na međunarodnom financijskom tržištu. "Devizne doznake" sve većeg broja ekonomskih emigranata koji dobivaju slobodu otići na rad u Njemačku, Francusku i druge razvijenije zemlje Europe (do 1960.- ih godina, napuštanje državnog teritorija se sprječavalo grubom silom i kažnjavalo kao kriminal), te brzi rast turizma na Jadranu samo donekle poboljšavaju situaciju. Sa početkom 1980.- ih godina Jugoslavija više ne uspijeva uredno podmirivati državni dug, u zemlji nastaju ozbiljne nestašice (struje, kave, benzina, higijenske vate, jestivog ulja, deterdženata za rublje) te nakon smrti [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]] 1980. godina iz godine u godinu slabi politička kohezija države.
Osnivaju se [[Savez komunista Kosova]] i [[Savez komunista Vojvodine]], koji djeluju u sklopu [[Savez komunista Srbije|Saveza komunista Srbije]], kao »samostalne organizacije u jedinstvenom Savezu komunista Jugoslavije«.<ref>Mirko Vraneš, ''Odbrana budućnosti: eseji'', »Nova knjiga«, Beograd, 1986., str. 255., {{COBISS.SR|id=28325127}}{{Citat|''I Savez komunista Kosova i Savez komunista Vojvodine javljaju se kao ''»samostalne organizacije u jedinstvenom Savezu komunista Jugoslavije«.''<br> Samostalnost Saveza komunista republika i pokrajina, podvlači se na više mesta u Statutu.''|Vraneš, 1986., 255.}}</ref>
federaciju.
U pokušaju razrješavanja međunacionalnih odnosa u Jugoslaviji, KPJ je istodobno sa dolaskom na vlast transformirala tu zemlju u federaciju.
postojati.
U siječnju 1990. godine, nakon [[14. izvanredni kongres SKJ|14.-og izvanrednog kongresa]], SKJ se politički raspao po nacionalnim linijama i formalno je prestao postojati.
2001.).
Federalizam kakav su u Jugoslaviji ustrojili komunisti nije pretvorio Jugoslaviju u održivu državnu zajednicu koja bi mogla nastaviti funkcionirati nakon prestanka totalitarne komunističke vladavine: čim je prestala vlast komunističke partije 1990.- ih godina (tada pod nazivom SKJ: "Savez komunista Jugoslavije), napetosti između najbrojnijih Srba s jedne strane, te svih drugih naroda u Jugoslaviji sa druge strane dovele su do raspada te države popraćenog serijom ratova ([[Rat u Sloveniji]] 1991.; [[Domovinski rat|Srpsko-Hrvatski rat]] 1991. - 1995.; [[Rat u Bosni i Hercegovini]] 1991. - 1995. u čijem sklopu se odigrao i [[Bošnjačko-hrvatski sukob]] 1992. - 1994.; albansko - srpski [[Rat na Kosovu]] 1996. - 1999.; naposljetku albansko - makedonski [[Rat u Makedoniji]] 2001.).
<br />
Republičke sastavnice KPJ nastavile su djelovati kao političke stranke, te su redom uspjele zadržati značajan utjecaj na političkoj sceni: tako je pravni sljednik komunističke partije u Hrvatskoj današnji [[Socijaldemokratska partija Hrvatske|SDP]] (vodeća stranka u vladajućoj koaliciji u Hrvatskoj, 2014. god.), a u Srbiji [[Socijalistička partija Srbije|SPS]] (važan član vladajuće koalicije u Srbiji, 2014.).
== Ideološke nasljednice ==
| 