Drugi svjetski rat u Jugoslaviji: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka uređivanja Oznake: VisualEditor mobilni uređaj m.wiki |
Oznaka: brzo uklanjanje |
||
Redak 70:
'''[[Drugi svjetski rat]] na području [[Kraljevina Jugoslavija|Jugoslavije]]''' formalno je započeo [[6. travnja]] [[1941]]. napadom njemačkih i talijanskih postrojba na [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevinu Jugoslaviju]], a završio [[15. svibnja]] [[1945]]. s [[Bezuvjetna predaja nacionalsocijalističke Njemačke saveznicima|bezuvjetnom predajom nacionalsocijalističke Njemačke saveznicima]]. Prije tog datuma se bilježi napad [[Treći Reich|njemačkih]] snaga na garnizon Jugoslavenske vojske kod [[Đerdap]]a, a nakon 15. svibnja 1945. su bilježeni manji okršaji jugoslavenskih snaga sigurnosti s ostatcima poraženih [[četnici|četničkih]] i [[ustaše|ustaških]] jedinica.
== Terminologija ==
Na području koje je godine [[1941]]. pripadalo [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevini Jugoslaviji]], kao i na područjima sa južnoslavenskim stanovništvom koja su bila u sastavu Italije (Istra, Rijeka, Kvarner i grad Zadar) te nakon rata pripojena [[Druga Jugoslavija|Drugoj Jugoslaviji]], razvio se [[1941]].-[[1945]]. godine rat koji je pobjednička strana zvala od početka [[Narodnooslobodilački pokret]] (NOP) i/ili [[Narodnooslobodilački rat]] (NOR). U njemu su sudjelovali širi slojevi stanovništva, na ovoj ili onoj strani; rat je imao osim obilježja obrane od agresora i karakter građanskog rata, u praktično svakoj današnjoj državi koja je nastala iz bivše SFRJ postojala je vojska koja je ratovala protiv ''partizana''. U Sloveniji ''bijela garda'', u Hrvatskoj i BiH ustaše, domobrani i četnici, u Srbiji četnici, nedićevci i ljotićevci, na Kosovu balisti itd. Rat je odnio brojne žrtve; vidi članak [[Žrtve Drugog svjetskog rata na području Jugoslavije]].
[[Komunistička partija Jugoslavije]] koristila je taj termin od početka ustanka, [[1941]]. Pojam '''Narodnoslobodilačka borba''' uglavnom se koristio kao sinonim; može se reći da je "borba" širi pojam od "rat". Borci NOR-a nazivaju se općim imenom [[partizani]]. Često se koristila proširena sintagma ''Narodnooslobodilački rat i socijalistička revolucija''. Nakon političkog preokreta 1990., iz razumljivih razloga termin je izbjegavan. Međutim, [[Hrvatska enciklopedija (LZMK)|Hrvatska enciklopedija]] navodi, u članku [[Narodnooslobodilački rat]], da taj pojam ima bitno značenje, koje se ne može nekim drugim pogodnim pojmom zamijeniti. Pojam [[narodnooslobodilački rat]] odnosi se na borbu protiv stranih zavojevača i za društvenu preobrazbu u nekim zemljama Europe i Azije tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] (uključivo i Jugoslaviju) te na antikolonijalnu borbu naroda Azije i Afrike nakon toga. Odnosi se na borbu koja nije uperena samo protiv stranih zavojevača, nego istovremeno stremi bitnoj društvenoj i političkoj preobrazbi ([[revolucija|revoluciji]]), te tijekom borbe gradi svoje usporedne organe vlasti. U slučaju Jugoslavije, [[Komunistička partija Jugoslavije|KPJ]], iako je svoje namjere iz taktičkih razloga često prikrivala, od početka ustanka imala je za cilj ne samo borbu protiv okupatora i njegovih domaćih pomagača (tzv. [[kvislinzi]] i kolaboracionisti), nego i osvajanje političke vlasti i [[socijalistička revolucija|socijalističku revoluciju]] u skladu sa [[komunizam|komunističkom]] ideologijom, koju su prihvaćale stranke članice [[Kominterna|Komunističke internacionale]]. U biti značajnu ulogu u pripremi kadrova za orgnaizaciju partizanskog rata u Jugoslaviji je imao SSSR. Uoči rata nekoliko stotina budućih istaknutih sudionika NOB je završilo partizanske tečajeve u organizaciji sovjetske vojno-obavještajne službe u SSSR-u i Španjolskoj.<ref>[http://www.scribd.com/doc/50893747/Rusi-i-drugisvetski-rat-u-Jugoslaviji Timofejev A., Rusi i Drugi svetski rаt u Jugoslаviji: uticаj SSSR-а i ruskih emigrаnаtа nа dogаđаje u Jugoslаviji 1941-1945.Beograd, 2011]</ref>
U doba komunističke vlasti [[Druga Jugoslavija|Socijalističke Jugoslavije]], termin "narodnooslobodilački rat" imao je naravno apriorno pozitivno značenje, a socijalistička revolucija smatrala se epohalnim povijesnim progresom koji se ne može dovesti u sumnju. Danas, iste termine možemo koristiti bez vrjednovanja, pozitivnog ili negativnog, imajući u vidu ono što se zaista događalo i namjere ključnih sudionika. Objektivno, možemo govoriti o povijesnim zbivanjima koja je povijesna znanost u bivšoj SFRJ nazivala "Narodnooslobodilački rat" (NOR) za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] te o socijalističkoj revoluciji za vrijeme rata i poslije njega, a da su pri tome mogući različiti stavovi o tome je li to bilo dobro ili loše (ili djelomice dobro, a djelomice loše).
Sukob je uz elemente antifašističkog rata imao i snažne i na kraju presudno važne elemente komunističke revolucije i elemente [[građanski rat|građanskog rata]] ili građanskih ratova.<ref>Slaven Letica, Mala povijest Velike Srbije. Zagreb, 2013.</ref>
== Tijek rata ==
| |||