Zločini četnika u Drugom svjetskom ratu: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m uklonjena promjena suradnika 93.137.229.127 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Aurpen
Oznaka: brzo uklanjanje
m Vanjska poveznica s greškom (CheckWiki #80)
Redak 1:
'''Zločini četnika u Drugom svjetskom ratu''' označavaju brojne [[ratni zločin|ratne zločine]] koje su tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] [[četnici]] počinili prema [[Hrvati]]ma, [[Bošnjaci]]ma i drugim narodima. Ravnogorska ideologija zasnovana je na ideološkoj i etničkoj isključivosti. U cjelokupnoj aktivnosti četnika, zločini ne predstavljaju pojedine slučajeve nego organizirane, ili [[zločin]]e koje je rukovodstavo odobravalo.
 
Tada su izvršeni zločini [[genocid]]a nad [[Hrvati]]ma i Muslimanima u Bosni i Hercegovini. Međutim, sve do potkraj 80-tih godina, četnički zločini su bili jedna od tzv. tabu tema, o kojoj se jednostavno nije smjelo u bivšoj [[SFRJ|SR Jugoslaviji]] znanstveno istraživati i pisati. Zato su ti zličini četnika jednostavno prešućivani ili tek usput deklarativno spominjani, bez konkretnih podataka pa i brojčanih pokazatelja. Tek s demokratskim promjenama od g. 1989. počelo se i u zemlji pisati o genocidu nad Hrvatima i Muslimanima te o stvarnim ljudskim gubicima na području bivše Jugoslavije u ratu g.1941.-1945. <ref name="blog.vecernji.hr">Prof. Dr. Zdravko Dizdar: [https://blog.vecernji.hr/zvonimir-despot/cetnicki-zlocini-nad-hrvatima-i-muslimanima-u-bosni-i-hercegovini-tijekom-drugog-svjetskog-rata-1941-1945-997], Hrvatski institut za povijest Pristupljeno 2. siječnja 2018.</ref>
 
Neposredno nakon proglašenja [[NDH]] četnici čine i prva masovnija ubojstva hrvatskog i muslimanskog pučanstva u nekim područjima NDH. Tako su npr. četnički odjeli, koji su se nalazili u redovitoj vojsci Kraljevine Jugoslavije i bili namijenjeni za “specijalne akcije”, ili pojedini zapovjednici četnici u vojsci pri povlačenju, ubili su kraj Dervente od 11. do 13. IV. 1941. 17 civila Hrvata, od kojih je i 5 žena (nakon čega se četnički bataljun preko Doboja prebacio u Sarajevo gdje je razoružan od njemačke vojske, a četnici upućeni u zarobljeništvo u Njemačku) a na području Čapljine od 13. do 15. IV. ubili su 20 Hrvata i 5 Muslimana i zapalili 40 kuća te kraj Mostara 15. IV. ubili 5 civila Hrvata, od kojih 1 žena, i zapalili sela Cim i Ilići, nastanjena Hrvatima, a takvih ubojstava bilo je u još nekim mjestima, kao početak i nagovještaj onoga što će ubrzo uslijediti.
<ref name="blog.vecernji.hr"/>
<ref>Prof. Dr. Zdravko Dizdar: [https://blog.vecernji.hr/zvonimir-despot/cetnicki-zlocini-nad-hrvatima-i-muslimanima-u-bosni-i-hercegovini-tijekom-drugog-svjetskog-rata-1941-1945-997], Hrvatski institut za povijest Pristupljeno 2. siječnja 2018.</ref>
 
Ministarvstvo vanjskih poslova NDH u svom Unutrašnjopolitičkom pregledu br. 11 od 11. IX 1944. od odjeljku “Četnici protiv NDH” navelo da su do tada”četnici razorili oko 30.000 hrvatskih domova i poubijali najmanje oko 150.000 hrvatskog pučanstva”. Najnovija demografska istraživanja daju mogući stvarni gubitak Hrvata od oko 200.000 a Muslimana oko 100.000 na području NDH. tj. onih koji su ubijeni. Prema V. Žerjaviću, od toga na moguće četničke žrtve genocida otpada 32.000 ubijenih Hrvata (u Hrvatskoj 20.000 a u BiH 12.000) i 33.000 ubijenih Muslimana. Mnogima se ova Žerjavićeva brojka čini premalena
<ref name="blog.vecernji.hr"/>
<ref>Prof. Dr. Zdravko Dizdar: [https://blog.vecernji.hr/zvonimir-despot/cetnicki-zlocini-nad-hrvatima-i-muslimanima-u-bosni-i-hercegovini-tijekom-drugog-svjetskog-rata-1941-1945-997], Hrvatski institut za povijest Pristupljeno 2. siječnja 2018.</ref>
 
== Kronologija ==
Redak 32:
 
== Suđenja ==
Vođu četnika [[Dragoljub Mihailović|Dragoljuba Mihailovića]] 13. ožujka [[1946]]. uhitili su agenti [[OZNA|OZNE]]. Osuđen je na smrt strijeljanjem [[15. lipnja]] i ubrzo pogubljen. U Srbiji je [[Proces rehabilitacije Dragoljuba Draže Mihailovića|rehabilitiran]] 2015. godine.<ref>(srp.) [http://www.novosti.rs/vesti/naslovna/drustvo/aktuelno.290.html:547976-Rehabilitovan-Draza-Mihailovic Rehabilitovan Draža Mihailović] („Večernje novosti“, 14. svibnja 2015.)</ref>
 
== Dokumenti ==
Redak 42:
 
{{mrva}}
 
[[Kategorija:Četnički zločini u Drugom svjetskom ratu| ]]