Razlika između inačica stranice »Štinjan«

Obrisan 1 bajt ,  prije 1 mjesec
m
Poveznica sa pogreškom (CheckWiki #32)
m (Poveznica sa pogreškom (CheckWiki #32))
 
Najranije naseljena mjesta bila su, još i prije Rimljana, na današnjim brežuljcima Kašćuni, Kaštelir i Špeh (''Castiun'', ''Castelier'' i ''Grosso''). Ostaci tih naselja sačuvani su sve do vremena [[Austro-Ugarska|Austrougarske]] kada su na tim brežuljcima sagrađene vojne utvrde i položaji.
 
U vrijeme [[Bizant]]a, nakon pada rimskog carstva Štinjan je pripadao [[feudalizam|feud]]u "S. Apollinare", a potom [[pulska biskupija|pulskoj biskupiji]]. U [[13. stoljeće|13. stoljeću]] Štinjan zajedno s [[Pula|Pulom]] i ostalim naseljima u okolini potpada pod [[venecija|Veneciju]]. Od [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] pa do tada Štinjan naseljava isključivo autohtono "latinsko" stanovništvo koje se slabo miješa s doseljenicima. Početkom [[15. stoljeće|15. st.]] doseljavalju prve slavenske obitelji koje nastavljaju poljoprivrednu tradiciju. U [[16. stoljeće|16. stoljeću]] stanovništvo je desetkovano [[kuga|kugom]], mjesto je pusto i devastirano, a pred kraj stoljeća na poziv [[Mletačka Republika||Venecije]] ([[1590]].) organizirano doseljavaju nove slavenske obitelji koje postaju i ostaju većinske sve do današnjih dana. U drugoj polovini [[17. stoljeće|17. stoljeća]] ([[1667]].) zabilježeni su upadi [[Turska|turskih]] vojnika koji su za sobom ostavili pustoš u ionako siromašnom naselju. U [[17. stoljeće|17. stoljeću]] je izgrađena i crkva posvećena [[Sv. Margerita|Sv. Margeriti]] koja je i danas zaštitnica Štinjana. Štinjanska župa postala je samostalna početkom [[18. stoljeće|18. stoljeća]].
 
Nakon Venecije i kratke [[Prvo Francusko Carstvo|francuske]] vlasti početkom [[19. stoljeće|19. stoljeća]] cijelo područje pada pod [[beč]]ku vlast. Kada je sredinom [[19. stoljeće|19. stoljeća]] tadašnja austougarska vlast odlučila Pulu postaviti za glavnu carsku luku s [[brodogradilište Uljanik|brodogradilište]]m, Štinjan postaje veliko vojno gradilište. Tada su izgrađene sve i danas vidljive, a poneke i dobro očuvane [[pulske utvrde|utvrde]]. Nažalost graditelji su koristili i građu svojih prethodnika tako da su tada nestali ostaci gotovo svih [[prapovijest|pretpovijesnih]], rimskih i kasnijih utvrda, svetišta, zidina i puteva koji su vodili sjevernom stranom pulske luke i povezivali štinjanska naselja na brežuljcima. Najviše tada uništenih ostataka građevina (zidine, rimska tvornica tkanine, [[terme]], [[kupalište|kupališta]], [[svetište|svetišta]]) bilo je na morskom potezu [[Valelunga]] – [[Monumenti]] – [[Valdežunac|Zonki]] i brežuljcima iznad njih.
1.573

uređivanja