Razlika između inačica stranice »Gajret«

Dodano 76 bajtova ,  prije 1 mjesec
bez sažetka
 
Potez MNO-a naišao je na simpatije naprednjaka koji su ga protumačili kao poziv na zajednički rad i okupljanje svih bošnjačkih snaga, bez obzira na političke stavove, u rješavanju problema od zajedničkog interesa. Dio naprednjaka, na čelu sa Safvetom- begom Bašagićem, nastojao je sredinom 1907. postići sporazum sa MNO, nudeći joj usluge i pomoć u ostvarenju programa; do toga nije došlo zbog sukoba oko Gajreta.{{sfn|Kemura|1986|p=46}}
[[Datoteka:Gajret pravila.jpg|mini|desno|Pravilnik Gajreta iz 1911. godine]]
 
Vođstvo MNO željelo je preuzeti društvo u svoje ruke, te iz njega odstraniti uticaj naprednjaka. Na zaključku donesenom 31. svibnja 1907. u [[Budimpešta|Budimpešti]], MNO je zahtijevao od miletskih odbora da upišu što više članova u Gajret, kako bi društvo prešlo u "narodne ruke" radi službe "narodnim željama i intencijama". Ovaj zaključak naišao je na žestoku reakciju Gajreta koji je izdao ''Otvoreno pismo Slavnom Egzekutivnom odboru muslimanskog naroda''. Nakon toga, Safvet-beg Bašagić je u novinama Musavat napadan kao politički protivnik "narodnog pokreta" i aneksionaš, dok su kritike bili pošteđeni ostali članovi Glavnog odbora, posebno Mulabdić i Hodžić, koji su, prema Musavatu, imali punu podršku i povjerenje narodnih predstavnika.{{sfn|Kemura|1986|p=46–48}}