Razlika između inačica stranice »Križari«

Dodano 5.988 bajtova ,  prije 1 godinu
ima još mnogo raditi
m (zamjena čarobnih ISBN poveznica predlošcima (mw:Requests for comment/Future of magic links) i/ili općeniti ispravci)
(ima još mnogo raditi)
{{dz}}
'''Križarski ratovi''' bili su niz vjerskih ratova u zapadnoj [[Azija|Aziji]] i [[Europa|Europi]] koje je [[Katolička crkva]] podupirala, podržavala i usmjeravala između 11. i 17. stoljeća. Križarski ratovi razlikovali su se od ostalih vjerskih sukoba po tome što su ih sudionici smatrali pokajničkom vježbom koja je donijela oslobađanje. [[Povjesničar|Povjesničari]] pobijaju definiciju pojma s nekim što ga ograničavaju na oružana hodočašća u [[Jeruzalem]], a drugi uključuju sve katoličke vojne kampanje s obećanjima o duhovnoj dobrobiti, sve katoličke "svete ratove" ili one s karakterističnim vjerskim žarom. Najpoznatiji su oni koji su se borili protiv [[Musliman|muslimana]] [[Sredozemlje|istočnog Sredozemlja]] za [[Sveta Zemlja|Svetu zemlju]] između 1096. i 1271. godine. Krstaški su se ratovi također vodili od 12. stoljeća protiv [[Iber Maura|Iberskih Maura]], [[Osmansko Carstvo|Osmanskog carstva]] i iz raznih drugih ''razloga kao što su'' '''povratak svetih mjesta, želja nad zemljišnim posjedom i pljačka'''<ref>{{Citiranje časopisa|title=The Crusades: Causes & Goals|url=https://www.ancient.eu/article/1249/the-crusades-causes--goals/|accessdate=2020-02-17}}</ref> To je uključivalo borbu protiv [[Pagani|pagana]], suzbijanje krivovjerja i rješavanje sukoba između katoličkih skupina. Prema nekim povjesničarima njihova glavna svrha bila je zapravo, proširenje [[Kršćanstvo|Kršćanstva]] i broba protiv drugih [[religija]] i suprostavljanje [[Islam|Islamu]]<ref>{{Citiranje časopisa|title=The Crusades: Causes & Goals|url=https://www.ancient.eu/article/1249/the-crusades-causes--goals/|accessdate=2020-02-17}}</ref>[[Datoteka:Crusades.jpg|mini|250px|<center>[[Gustave Doré]]<br>'''''Križari'''''<center>]]
[[Datoteka:Crusades.jpg|mini|250px|<center>[[Gustave Doré]]<br>'''''Križari'''''<center>]]
'''Križari''' je naziv prvenstveno [[Srednji vijek|srednjevjekovnih]] [[Kršćani|kršćanskih]] vojnika koji su sudjelovali u [[Križarski ratovi|križarskim ratovima]] od [[11. stoljeće|11.]] do [[13. stoljeće|13. stoljeća]]. Nazvani su prema znaku [[križ]]a kojeg su nosili na vojnim odorama.<ref>[[Hrvatska enciklopedija (LZMK)|Hrvatska enciklopedija]]: [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=34091 križari], pristupljeno 30. listopada 2015.</ref>. Naziv se, također, odnosi i na sudionike vojnih pohoda od 13. do [[15. stoljeće|15. stoljeća]], usmjerenih širenju i nametanju [[Kršćanstvo|kršćanstva]] među [[Pogani|nekršćanskim europskim narodima]] (npr. [[Njemački viteški red]] u [[Baltčiko more|baltičkim]] i [[Istočni Slaveni|istočnoslavenskim]] zemljama), ili protiv [[Krivovjerje|krivovjeraca]] ([[albigenzi|albigenza]], [[patareni|patarena]], [[husiti|husita]] i dr.), a ukupan broj žrtava iznosio je 1,700,000.<ref>{{Citiranje novina|title=Was Obama right about the Crusades and Islamic extremism? (ANALYSIS)|url=https://www.washingtonpost.com/national/religion/was-obama-right-about-the-crusades-and-islamic-extremism-analysis/2015/02/06/3670628a-ae46-11e4-8876-460b1144cbc1_story.html|work=Washington Post|date=2015-02-06|accessdate=2020-02-17|id=0190-8286|language=en-US|last=Jay Michaelson {{!}} Religion News Service}}</ref><gallery widths="155" heights="155" caption="Križarski ratovi u umjetnosti">
Datoteka:Peter the Hermit Preaching the First Crusade.jpg|alt=Naslikan drugi križarski rat|drugi križarski
Datoteka:The Story of Mankind - The First Crusade.png|prvi križarski rat
Datoteka:Crusade of 1101 v1-fa.png|Križari 1101
Datoteka:First.Crusade.Map.jpg|mapa prvog križarskog rata
Datoteka:Ninth Crusade-es.svg|Deveti križarski rat
Datoteka:Peter the Hermit.jpg|Peter Hermit prikazuje križarske ratove
Datoteka:Map Crusader states 1135-en.svg|Mapa prikazuje krstaške ratove u Jerusalemu
Datoteka:Map Crusader states 1102-cs.svg|Mapa križara u Jerusalemu
</gallery>
{| class="wikitable"
|+Lista križarskih ratova
!Naziv
!Godina događaja
|-
|[[Prvi križarski rat]]
|'''1095–1099'''
|-
|[[Rat krstaša 1101]]
|dodatak prvoj ^
|-
|[[Drugi križarski rat]]
|'''1145–1149'''
|-
|[[Treći križarski rat]]
|'''1189–1192'''
|-
|[[Četvrti križarski rat|Četvrti križariski rat]]
|'''1201–1204'''
|-
|[[Albigenški križarski rat|Albigenski križarski rat]]
|'''1209''' - ?
|-
|[[Dječji križarski rat]]
|'''1212 - ?'''
|-
|[[Peti križarski rat]]
|'''1217–1221'''
|-
|[[Šesti križarski rat]]
|'''1228–1229'''
|-
|[[Sedmi križarski rat]]
|'''1248–1254'''
|-
|[[Osmi križarski rat]]
|'''1270 - ?'''
|-
|[[Deseti križarski rat|Deveti križarski rat]]
|'''1271–1272'''<ref>{{Citiranje časopisa|title=A list of the crusades|url=http://www.mifami.org/eLibrary/ListOfCrusades.htm|accessdate=2020-02-17}}</ref>
|}
 
==Povijest==
===Križarski ratovi u Europi===
 
'''Reconquista'''
{{glavni|Rekonkvista|Husitski ratovi}}
 
Reconquista je rat koji je trajao od 722. godine pa sve do 1492. godine<ref>{{Citiranje časopisa|title=Reconquista {{!}} Definition, History, Significance, & Facts|url=https://www.britannica.com/event/Reconquista|accessdate=2020-02-17}}</ref>
Križarski ratovi u [[Španjolska|Španjolskoj]] ([[rekonkvista]]) je imala lokalni karakter i nije dobivala pomoć izvana.
 
Raspad [[Kordojskog kalifata]] stvorio je priliku za [[Rekonkvista|Rekonkvistu]] početkom 1031. Kršćanske oblasti nisu imale zajednički identitet niti zajedničku povijest koja se temeljila na plemenu ili etničkoj pripadnosti. Kao rezultat toga, [[León]], [[Navara|Navarra]] i [[Katalonija]] ujedinili su se i podijelili nekoliko puta između 11. i 12. stoljeća.Do drugog križarskog rata tri su kraljevstva bila dovoljno moćna da osvoje islamski teritorij - [[Kastiljci|Kastilju]], [[Aragonija|Aragon]] i [[Portugal]]. [[Španjolci]] su 1212. pobjeđivali u Las Navas de Tolosa uz podršku 70.000 stranih boraca koji su odgovorili na propovijed [[Inocent III.|Inocenta III]]. Mnogi su se stranci napustili zbog tolerancije koju su [[Španjolci]] pokazali prema poraženim muslimanima. Rimski obred bio je nemilosrdno nametnut, a domaći kršćani bili su apsorbirani u redovni katolicizam. [104] Al-Andalus, islamska Španjolska, potpuno je potisnut 1492. kada se granadski Emirat predao. U ovom trenutku su preostali muslimanski i židovski stanovnici protjerani s poluotoka.
===Križarski ratovi u Hrvatskoj===
 
'''Križari protiv Heretičkih pokreta'''
{{glavni|Križarska opsada Zadra}}
 
Bilo je skromnih napora da se suzbije dualistička [[Kršćanstvo|kršćanska sekta]] nazvana [[Katari]] na jugu [[Francuska|Francuske]] oko 1180. godine.
 
[[Papa]] [[Inocent III.|Innocent III]] objavio je Albigenski [[Križarski ratovi|križarski rat]] nazvan po gradu [[Albi]], jednom od središta [[katarizma]]. To je pokazalo da je efikasnije voditi rat protiv pristaša heretika od samih heretika. Tolerantnim feudalnim gospodarima oduzeta im je zemlja. 1212. godine na Milan je izvršen pritisak zbog toleriranja katarizma. Dvije mađarske invazije na [[Bosna i Hercegovina|Bosnu]] , dom legendarnog katarskog "antipape", proglašeni su križarskim ratovima 1234. i 1241. godine. Križarski pohod prisilio je seote [[Stedingere]] na plaćanje desetine 1234. Povjesničar [[Norman Housley]] primjećuje povezanost heterodoksije i antipapalizma u Italiji. Utjehi su bili ponuđeni anti-heretičkim skupinama poput milicije [[Isusa Krista]] i Reda Blažene Djevice Marije. [[Antikršćanska križarska kriza]] opala je u 15. stoljeću, iznimke su šest neuspjelih križarskih ratova protiv religiozno radikalnih Hussitesa u Bohemiji i napadi na Waldenians u Savoyu. Oni koji bi pokušali da se protive zvaničnim učenjima crkve(Heretički pokreti), bili bi kažnjavani brutalno, najčešće mučenjem dok i ne umru.
 
==='''Križarski ratovi u Hrvatskoj==='''
 
Križarski ratovi u Palestini su, uglavnom, posredno utjecali na [[Srednjovjekovna hrvatska država|srednjovjekovnu Hrvatsku]]. Neke od križarskih vojski prolazile su preko hrvatskog ozemlja.<ref>Jean Richard, [http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=146178 ''Križari i putnici u srednjovjekovnoj Slavoniji''], Croatica Christiana Periodica, Vol.10 No.18, prosinac 1986. ([[Hrčak (portal)|Hrčak]]), pristupljeno 30. listopada 2015.</ref> Tragičan događaj se dogodio tijekom [[Četvrti križarski rat|Četvrtog križarskog rata]], kada su križari, u suradnji s [[Mlečani]]ma, [[1202.]] godine [[Križarska opsada Zadra|osvojili i opljačkali Zadar]]. [[Hrvatsko-ugarski]] kralj [[Andrija II.]] sudjelovao je u [[Peti križarski rat|Petom križarskom ratu]], ali bez nekog većeg uspjeha. Na Hrvatsku su veći utjecaj imali križarski pohodi hrvatsko-ugarskih vladara protiv [[Crkva bosanska|bosanskih krstjana]]. U Hrvatskoj su,kao i u ostatku Europe djelovali templari i ivanovci.
==Izvori==
===Bilješke===
{{izvori}}{{glavni|Križarska opsada Zadra}}
<references />
 
===Literatura===
* ''Opća i nacionalna enciklopedija'', [[Večernji list]] d.d., [[Zagreb]], 2006. {{ISBN|953-7224-11-2}}