Rog (glazbalo): razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Oznake: VisualEditor mobilni uređaj m.wiki
Izvrsno
Oznake: mobilni uređaj m.wiki
Redak 5:
[[Zrak]] koji svirač upuhuje u cijev prekida se titranjem njegovih usana pritisnutih na ljevkasti [[usnik]]. Na jednostavnom tzv. [[prirodni rog|prirodnom rogu]], koji nema uređaje za skraćenje ili produljenje cijevi, izvedivi su, uz osnovni ton, prepuhavanjem samo tonovi [[parcijalni niz|parcijalnog niza]]. No na [[ventil]]nom rogu posebni mehanizam s tri ventila omogućuje izvođenje svih [[kromatski ton|kromatskih tonova]] ukupnog raspona glazbala.
 
Pozdravio vas Zoki i maše vam.👋K🦇
 
jebi meeeeeeeeee
 
Preteča su roga jednostavni duhački instrumenti načinjeni od [[životinja|životinjskog]] roga ili ziba ([[bjelokost|slonovače]]), od [[školjke]], [[puževi|puževe]] kućicekurćice, drvene cijevi, [[glina (tlo)|glineglineć]] i sl., koji seše javljaju od prapovijesnog doba na svim [[kontinent]]ima. Takvi se primitivno građenigrameni rogovi nalaze i danas u [[folklorfolklorimaigsvv]]nom instrumentariju mnogih izvaneuropskihizvanzmsžropsždmkxjkih narodanaćoda.
ahh
 
Rog s velikim ventilima se pojavljuje [[1815]]. – [[1920]]., čime je postao instrument prikladan za izvođenje [[Dijatonska ljestvica|dijatonskih]] i [[Kromatska ljestvica|kromatskih]] [[Glazbena ljestvica|ljestvica]], pasaža, glisanda, trilera itd. Dok se prirodni rog vjenčao sa trubom gradio u različitim veličinama i udesbama (još uvijek se upotrebljavaju glazbala ''in B'' za visoke i ''in F'' za niske dionice), danas se u [[orkestar|orkestru]] obično upotrebljava ventilni rog ''in F'' koji ima realni opseg od ''H1'' do ''f2''. Zvuk roga je pun, mekan, sonoran i ima velik raspon nijansa, od posve nježnog ''piana'' do prirodnog ''fortea''. Osim kao solističko glazbalo, rog se rabi i u orkestru (obično u skupini od 4 roga),ima tri velike nosnice te u raznim komornim sastavima.
ahhha
 
hhh
 
Preteča su roga jednostavni duhački instrumenti načinjeni od [[životinja|životinjskog]] roga ili ziba ([[bjelokost|slonovače]]), od [[školjke]], [[puževi|puževe]] kućice, drvene cijevi, [[glina (tlo)|gline]] i sl., koji se javljaju od prapovijesnog doba na svim [[kontinent]]ima. Takvi se primitivno građeni rogovi nalaze i danas u [[folklor]]nom instrumentariju mnogih izvaneuropskih naroda.
 
Rog s velikim ventilima se pojavljuje [[1815]]. – [[1920]]., čime je postao instrument prikladan za izvođenje [[Dijatonska ljestvica|dijatonskih]] i [[Kromatska ljestvica|kromatskih]] [[Glazbena ljestvica|ljestvica]], pasaža, glisanda, trilera itd. Dok se prirodni rog gradio u različitim veličinama i udesbama (još uvijek se upotrebljavaju glazbala ''in B'' za visoke i ''in F'' za niske dionice), danas se u [[orkestar|orkestru]] obično upotrebljava ventilni rog ''in F'' koji ima realni opseg od ''H1'' do ''f2''. Zvuk roga je pun, mekan, sonoran i ima velik raspon nijansa, od posve nježnog ''piana'' do prirodnog ''fortea''. Osim kao solističko glazbalo, rog se rabi i u orkestru (obično u skupini od 4 roga),ima tri velike nosnice te u raznim komornim sastavima.
 
{{Orkestralna glazbala}}