Seyfertova galaktika: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
Nadopunio Seyfertova galaktika |
||
Redak 1:
[[datoteka:Messier 77 spiral galaxy by HST.jpg|mini|desno|300px|NGC 1068 ([[Messier 77]]), jedna od prvih zabilježenih ([[Klasificiranje galaktika|klasificiranih]]) Seyfertovih galaksija.]]
[[datoteka:Secrets at the heart of NGC 5793.jpg|mini|desno|300px|[[NGC 5793]] je Seyfertova galaksija koja se nalazi na više od 150 milijuna [[Svjetlosna godina|svjetlosnih godina]] u [[Vaga (zviježđe)|zviježđu Vaga]].]]
'''Seyfertova galaktika''' (prema američkom [[astronom]]u Carlu Keenanu Seyfertu, koji ih je opisao 1943.) je [[aktivna galaktika]] s malom sjajnom jezgrom. Pretpostavlja se da se u središnjem dijelu Seyfertove galaktike nalazi vrlo masivna [[crna rupa]], a oko nje [[akrecijski disk]]. Pod kutom od 90° u odnosu na akrecijski disk velikom [[brzina|brzinom]] izlazi mlaz [[plin]]a. Od [[kvazar]]a se razlikuju po tome što im je [[Prividna magnituda|sjaj]] znatno manji, a [[crveni pomak]] manji u većini slučajeva. U [[Spektar (fizika)|spektru]] im se ističu proširene [[Emisijski spektar|emisijske linije]]. [[Klasificiranje galaktika|Klasificiraju]] se s obzirom na to koliko su [[Spektar (fizika)|spektralne linije]] proširene (što ovisi i o položaju galaktičkog diska u odnosu na smjer prema [[Zemlja|Zemlji]]). Izvor [[emisija|emisije]] [[Elektromagnetsko zračenje|elektromagnetskih valova]] proširenih spektralnih linija su oblaci [[Ioniziranje|ioniziranoga]] plina koji se velikom [[brzina|brzinom]] (500 do 4000 [[Metar u sekundi|km/s]]) gibaju oko njihova središta. Većinom su [[Spiralna galaktika|spiralne galaktike]]. Najpoznatije su Seyfertove galaktike M77, NGC 1275, NGC 1808, NGC 6251, ESO 97–G13, HE0450-2958 i druge. <ref> '''Seyfertove galaktike''', [https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=55609] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, pristupljeno 17. veljače 2020.</ref> Slabo su joj uočljivi spiralni kraci. Središte im je gusto, modrikasto i vrlo sjajno. Višak zračenja je u ultraljubičastom i infracrvenom, <ref name="Milin">[http://www.phy.pmf.unizg.hr/~matkom/nuas/nuas_skr_02.pdf Fizički odjel PMF-a Sveučilišta u Zagrebu] Matko Milin: Nuklearna astrofizika, 2.3.2 Aktivne galaksije, 20. listopada 2013., str. 22 (pristupljeno 6. srpnja 2016.)</ref> zbog čega su ove galaktike snažni [[Infracrveno zračenje|infracrveni]] izvori. Jezgra Seyfertove galaktike učestalo mijenja sjaj. Danas je poznato oko dvjesta Seyfertovih galaktika, što je oko 1% broja obližnjih galaktika. <ref name="Milin"/>
== Aktivne galaktike ==
{{glavni|Aktivna galaktika}}
'''Aktivna galaktika''' je [[galaktika]] koja snažno zrači [[Elektromagnetsko zračenje|elektromagnetske valove]] (snažnije nego što je zbroj zračenja svih njihovih [[zvijezda]]) zbog procesa koji se zbiva u njihovoj jezgri. Pretpostavlja se da je izvor njihove energije [[akrecijski disk]] oko supermasivne [[crna rupa|crne rupe]] u središtu, koji [[emisija|emitira]] [[Rendgenske zrake|rendgensko]] i drugo visokoenergetsko [[zračenje]]. Često se na rotacijskoj osi akrecijskoga diska opažaju izbačaji plina iz jezgre koji mogu biti dugi nekoliko tisuća ili nekoliko stotina tisuća [[Svjetlosna godina|svjetlosnih godina]]. Aktivne galaktike mogu se podijeliti na [[blazar]]e, [[kvazar]]e, N-galaktike, Seyfertove galaktike i [[radiogalaktika|radiogalaktike]].
== Izvori ==
Line 9 ⟶ 14:
{{galaktike}}
[[Kategorija:Galaktike]]
| |||