Robert Brown: razlika između inačica

| datum_rođenja = [[21.  prosinca]] [[1773]].

| datum_smrti = [[10.  srpnja]] [[1858]].

'''Robert Brown''' ([[Montrose]], [[21. &nbsp;prosinca]] &nbsp;[[biologija u 1773.|1773.]] – [[London]], [[10. &nbsp;srpnja]] &nbsp;[[biologija u 1858.|1858.]]), [[Škotska|škotski]] [[botaničar]]. Otkrio i imenovao [[Stanična jezgra|staničnu jezgru]] u [[biljka|biljaka]] (1831.); opisao gibanje čestica u [[otopina|otopini]], koje je po njemu nazvano [[Brownovo gibanje]]. Unaprijedio prirodnu klasifikaciju biljaka utvrdivši i odredivši nove [[Porodica (taksonomija)|porodice]] i [[Rod (taksonomija)|rodove]]. Znatno je pridonio biljnom [[zemljopis]]u svojim izvornim djelom o [[Flora (biljke)|flori]] Australije ''Preteča flore Nove Holandije'' ([[Latinski jezik|lat]]. ''Prodromus Florae Novae Hollandia'', 1810.). <ref> '''Brown, Robert''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=9746] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>

'''Brownovo gibanje''' je nasumično [[gibanje]] čestica koje su mnogo veće nego [[atom]]i i obične [[molekule]], ali premalene da bi bile vidljive golim okom u nekom [[fluid]]u, kao primjerice gibanje čestica [[dim]]a u [[zrak]]u ili [[pelud]]nih čestica u [[voda|vodi]]. Robert Brown otkrio je oko 1820. s pomoću [[mikroskop]]a da se čestice peluda raspršene u tekućini neprekidno nasumce gibaju amo-tamo. Ta je pojava po njemu nazvana Brownovo gibanje. Ona je izravan dokaz [[kinetička teorija plinova|molekularno-kinetičke teorije]]. Prema toj teoriji molekule fluida neprestano se nasumce gibaju, udaraju u čestice koje se vide mikroskopom i potiskuju ih amo-tamo. Konačan rezultat sudara s molekulama fluida gibanje je čestice po izlomljenoj crti. Što su veće te čestice, manja je razlika između broja molekula koje su se sudarile s česticama s pojedinih strana i to se manje ističe njihovo Brownovo gibanje. Ono se i ne opaža za čestice dovoljno velike da se vide golim okom. Promjer čestica koje pokazuju intenzivno Brownovo gibanje je oko 10^–7 do 10^–6 &nbsp;[[metar]]a, što je približno tisuću puta više od promjera molekula. Teoriju Brownova gibanja razvio je &nbsp;[[Albert Einstein]] 1905. Godine 1908. &nbsp;[[Jean Baptiste Perrin]] pokusom s pomoću Brownova gibanja odredio je vrijednost &nbsp;[[Avogadrov broj|Avogadrovog broja]] i tim pokusima potvrdio atomsku građu tvari. <ref> '''Brownovo gibanje''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=9755] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>