Josip Andrić<ref>[* [http://www.croatianhistory.net/etf/josip_andric_r.html Croatianhistory.net] O J. Andriću] </ref> nedvojbeno je središnja ličnost gotovo jednoipostoljetne povijesti Jeronimskoga društva. Vodeći računa o raslojenosti čitateljstva, on dovršava profiliranje "Danice" kao knjige namijenjene puku, pokreće časopis "[[Mala mladost]]" za djecu (uređuju Andrić i Perinić), i stvara jeronimsku "Obitelj" (izlazila od 1929. do 1944.), jedan od najboljih tadašnjih tjednika za obitelj, ne samo u hrvatskim razmjerima. Osnivaju se također serije edicija: Knjižnica dobrih romana (u rasponu od tzv. trivijalne književnosti do vrhunskih pisaca kao, npr., [[Henryk Sienkiewicz]]), Knjižnica dobre djece, Knjižnica općeg znanja (ur. Petar Grgec) i Knjižnica društvene pozornice (tzv. [[diletantsko glumište|diletantskoga glumišta]]), koju priređuje, od 1934. kao "Zbirku pelivana Genezija", a poslije rata (pod pseudonimom Josip Marinov) kao "Malu scenu", [[Vojmil Rabadan]]. Kao urednik "Obitelji" Andrić objavljuje književna djela (izvorna i prevedena) i velikih pisaca poput nobelovke Sigrid Undset, ali i onih manje poznatih, a sva su književno vrijedna te takva da ih s užitkom čitaju i djeca i odrasli. Objavljuje u "Obitelji" i svoje izvrsne putopise: iz Irske, iz Svete zemlje, sa Sicilije, koji potom izlaze i kao knjige u izdanju HKD-a sv. Jeronima (koje se punim imenom tako zove od 1918., a dotad samo – Društvo sv. Jeronima). U tom razdoblju izlaze u jeronimskoj nakladi npr. romani Velimira Deželića seniora i juniora, Isidora Kršnjavog (dva romana o Franji Asiškom), [[Štefa Jurkić|Štefe Jurkić]], [[Sida Košutić|Side Košutić]], [[Jagoda Truhelka|Jagode Truhelke]] (kao i vrlo vrijedno djelo njezina brata Ćire, "Starokršćanska arheologija"), a u pripovijestima iz raznih hrvatskih krajeva, kao što su "Dalmatinke" Luje Plepela, "Slavončice" Antuna Matasovića, "Bosančice" Narcisa Jenka ili "Hercegovke" Ilije Jakovljevića, književno je obrađena gotovo cijela domovina. Velik uspjeh kod čitalaca postižu i neka djela Petra Grgeca (pjesmarica "Stare slave djedovina", roman "Gospodin Rafo"...), koji je uz Josipa Andrića ponajvažnija ličnost u tom razdoblju jeronimske povijesti. Likovno pak jeronimske publikacije opremaju umjetnici poput Gabrijela Jurkića i Vladimira Kirina, čija slika sv. Jeronima koji piše u "radnoj sobi", a do nogu mu počiva lav, dok se pozadini kroz prozor vidi stari Zagreb, krasi naslovnicu "Danice" od 1929. do 1945. Uljena slika s koje je ta naslovnica preslikana – visi i danas u prostorijama HKD-a sv. Jeronima.
|