Razlika između inačica stranice »Josip Grašić«

Dodana 1.182 bajta ,  prije 5 mjeseci
bez sažetka
'''Josip Grašić''' ([[Križi]] kod Tržiča, [[4. ožujka]] [[1863.]] - [[Spodnji Brnik]] kraj Kranja, [[6. svibnja]] [[1949.]]),<ref name=GK/> slovensko-hrvatski katolički svećenik, [[Hrvatski narodni preporod u Istri|hrvatski preporoditelj]] u Istri<ref name="Crljenko">[http://www.matica.hr/Vijenac/vijenac333.nsf/AllWebDocs/knji4g Matica hrvatska] Branimir Crljenko: Kako je u prvoj regionalnoj Enciklopediji prešućena Matica hrvatska, Vijenac, Broj 333 - 335, 21. prosinca 2006.</ref>, istaknuti svećenik Hrvatskoga katoličkog pokreta, velikan istarske crkvene povijesti,<ref name=bps/> Primjer je divna prinosa [[Slovenci u Hrvatskoj|Slovenaca]] hrvatskoj kulturi.<ref name=GK>[https://www.glas-koncila.hr/djelovanje-svecenika-josipa-grasica-kulturno-gospodarski-preporodni-trag/ Glas Koncila] Vladimir Lončarević: ''DJELOVANJE SVEĆENIKA JOSIPA GRAŠIĆA Kulturno-gospodarski preporodni trag'', 5. lipnja 2019. (pristupljeno 19. veljače 2020.)</ref>
{{radovi}}
 
'''Josip Grašić''', [[Hrvatski narodni preporod u Istri|hrvatski preporoditelj]] u Istri<ref name="Crljenko">[http://www.matica.hr/Vijenac/vijenac333.nsf/AllWebDocs/knji4g Matica hrvatska] Branimir Crljenko: Kako je u prvoj regionalnoj Enciklopediji prešućena Matica hrvatska, Vijenac, Broj 333 - 335, 21. prosinca 2006.</ref>, istaknuti svećenik Hrvatskoga katoličkog pokreta, velikan istarske crkvene povijesti, pod njegovim vodstvom osnovano je 2. kolovoza 1910. [[Tiskovno društvo]]<ref>[http://www.biskupija-porecko-pulska.hr/izdanja/4-razvoj-crkvenog-nakladnistva-u-istri.html Biskupija porečko-pulska] Ilija Jakovljević: ''Razvoj crkvenog nakladništva u Istri '' (pristupljeno 13. rujna 2017.)</ref> Supokretač [[Istarska Danica|Istarske Danice]] u [[Trst]]u [[1924.]] godine.<ref>[http://www.biskupija-porecko-pulska.hr/izdanja/4-razvoj-crkvenog-nakladnistva-u-istri.html Biskupija porečko-pulska] Ilija Jakovljević: ''Razvoj crkvenog nakladništva u Istri '' (pristupljeno 13. rujna 2017.)</ref> Krajem Prvog svjetskog rata odnosno nakon što je [[29. listopada]] [[1918.]] proglašena [[Država Slovenaca, Hrvata i Srba]] u koju je spadala i Istra., Kurelić se našao u [[Narodno vijeće Slovenaca, Hrvata i Srba|Narodnom vijeću Slovenaca, Hrvata i Srba]], tijelu čije je Predsjedništvo u Zagrebu bilo najviša vlast u toj državi. Osim Grašića, još je nekoliko hrvatskih političara s Istre bilo u tom tijelu: [[Šime Kurelić]], [[Vjekoslav Spinčić]], [[Matko Laginja]] i [[Đuro Červar]].<ref name="lzmk">[http://istra.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1862 Istarska enciklopedija] Narodno vijeće Slovenaca, Hrvata i Srba</ref> U društvo ih je delegiralo [[Političko društvo za Hrvate i Slovence u Istri]], <ref>[http://www.historiografija.hr/hz/1954/HZ_7_3_KRIZMAN.pdf Historijski zbornik 1954.] Bogdan Krizman: OSNIVANJE »NARODNOG VIJEĆA SLOVENACA, HRVATA I SRBA U ZAGREBU« 1918.</ref> Bio je važni član [[Matica hrvatska|Matice hrvatske]].<ref name="Crljenko"/> [[1898.]] je godine bio dijelom izaslanstva koje je išlo na prijam kod austrijskog cara predati mu taj zahtjev. U sastavu izaslanstva su još bili [[Antun Bertoša]], [[Dinko Trinajstić]] i [[Vjekoslav Spinčić]]. Prijedlog je prihvaćen, jer je ušao u proračun za [[1899.]] godinu,<ref>[http://www.gssjd.hr/dobrila/vlahov_d_mjesna_opcina_pazin.html Gimnazija i strukovna škola Jurja Dobrile Pazin] Dražen Vlahov: Mjesna općina Pazin u borbi za hrvatsku gimnaziju u Pazinu</ref>
== Životopis ==
Rodio se u Križima kod Tržiča 4. ožujka 1863. Završio je gimnaziju u Ljubljani i studij teologije u Gorici. Za svećenika je zaređen 1885. godine. Službovao je prvo u Gračišću i Pićnu, a od 1890. do 1929. u [[Beram|Bermu]]. Živio je među istarskim Hrvatima s kojima se suživio, s njima potpuno asimilirao i uživio u istarske prilike i bio je jedan od najradosnijih i najuglednijih katoličkih svećenika medu istarskim Hrvatima. Začetnik i izvađač mnogih djela, koja su imala svrhu moralno, prosvjetno i ekonomsko jačanje našega svijeta u Istri. <ref name=GK/>
 
'''Josip Grašić''', [[Hrvatski narodni preporod u Istri|hrvatski preporoditelj]] u Istri<ref name="Crljenko">[http://www.matica.hr/Vijenac/vijenac333.nsf/AllWebDocs/knji4g Matica hrvatska] Branimir Crljenko: Kako je u prvoj regionalnoj Enciklopediji prešućena Matica hrvatska, Vijenac, Broj 333 - 335, 21. prosinca 2006.</ref>, istaknuti svećenik Hrvatskoga katoličkog pokreta, velikan istarske crkvene povijesti, podPod njegovim vodstvom osnovano je 2. kolovoza 1910. [[Tiskovno društvo]]<ref name=bps>[http://www.biskupija-porecko-pulska.hr/izdanja/4-razvoj-crkvenog-nakladnistva-u-istri.html Biskupija porečko-pulska] Ilija Jakovljević: ''Razvoj crkvenog nakladništva u Istri '' (pristupljeno 13. rujna 2017.)</ref> Supokretač [[Istarska Danica|Istarske Danice]] u [[Trst]]u [[1924.]] godine.<ref>[http://www.biskupija-porecko-pulska.hr/izdanja/4-razvoj-crkvenog-nakladnistva-u-istri.html Biskupija porečko-pulska] Ilija Jakovljević: ''Razvoj crkvenog nakladništva u Istri '' (pristupljeno 13. rujna 2017.)</ref> Krajem Prvog svjetskog rata odnosno nakon što je [[29. listopada]] [[1918.]] proglašena [[Država Slovenaca, Hrvata i Srba]] u koju je spadala i Istra., Kurelić se našao u [[Narodno vijeće Slovenaca, Hrvata i Srba|Narodnom vijeću Slovenaca, Hrvata i Srba]], tijelu čije je Predsjedništvo u Zagrebu bilo najviša vlast u toj državi. Osim Grašića, još je nekoliko hrvatskih političara s Istre bilo u tom tijelu: [[Šime Kurelić]], [[Vjekoslav Spinčić]], [[Matko Laginja]] i [[Đuro Červar]].<ref name="lzmk">[http://istra.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1862 Istarska enciklopedija] Narodno vijeće Slovenaca, Hrvata i Srba</ref> U društvo ih je delegiralo [[Političko društvo za Hrvate i Slovence u Istri]], <ref>[http://www.historiografija.hr/hz/1954/HZ_7_3_KRIZMAN.pdf Historijski zbornik 1954.] Bogdan Krizman: OSNIVANJE »NARODNOG VIJEĆA SLOVENACA, HRVATA I SRBA U ZAGREBU« 1918.</ref> Bio je važni član [[Matica hrvatska|Matice hrvatske]].<ref name="Crljenko"/> [[1898.]] je godine bio dijelom izaslanstva koje je išlo na prijam kod austrijskog cara predati mu taj zahtjev. U sastavu izaslanstva su još bili [[Antun Bertoša]], [[Dinko Trinajstić]] i [[Vjekoslav Spinčić]]. Prijedlog je prihvaćen, jer je ušao u proračun za [[1899.]] godinu,<ref>[http://www.gssjd.hr/dobrila/vlahov_d_mjesna_opcina_pazin.html Gimnazija i strukovna škola Jurja Dobrile Pazin] Dražen Vlahov: Mjesna općina Pazin u borbi za hrvatsku gimnaziju u Pazinu</ref>
 
== Izvori ==
[[Kategorija:Hrvatski političari do 1918.]]
[[Kategorija:Hrvatski narodni preporod]]
[[Kategorija:Slovenci u Hrvatskoj]]