Inačica od 2. prosinca 2018. u 00:04 uredi Rondinfront (razgovor \| doprinosi) 943 edits Nema sažetka uređivanja ← Starija izmjena		Inačica od 22. veljače 2020. u 17:05 uredi ukloni ovu izmjenu Walter9 (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici, Ophoditelji 11.007 edits mNema sažetka uređivanja Novija izmjena →
Redak 7: Prvi poznati župan koji je upravljao župom Pset u kraljevo ime bio je Dionizije koji se spominje u jednom spisu iz 1266. godine. Od 1276. - 1280. župu drže [[Babonići]], a zatim knezovi Blagajski. U to vrijeme prostrana župa dijelila se na dvije manje ''comitatus župe'', Veliki i Mali Pset, svaka sa sjedištem u kraljevskom gradu. Gdje su se nalazila ta dva kraljevska grada u župi Pset nije ni do danas poznato. Potkraj 13. stoljeća krajevima do preko [[Vrbas]]a vladaju knezovi [[Šubići]] od [[Bribir]]a. Prema raznim, uglavnom sudskim, dokumentima iz 14. i 15. stoljeća poznato je nekoliko plemenitaških rodova koji su imali svoje posjede u župi Pset, a bili su iz plemena [[Kolonići\|Kolunić]]. U plemenu Kolunić bilo je više zadruga ili hiža - obitelji. Iz 15. stoljeća, pored 11 poznatih kuća, najpoznatija je zadruga ili hiža Mišljenovića od Kolunića, čiji je predak poznat iz jedne povelje 1325. godine. Drugi poznati plemenitaški rod (hiža) u 15. stoljeću u župi Pset bili su [[Perušići]]. Blagajnik kralja Vladislava II. zabilježio je 1495. godine da je isplatio određenu sumu novca Gašparu Perušiću za očuvanje njegovog grada Bjelaja (u originalu Belay). Treći poznati rod bili su [[Oršići\|Oršići]] iz Drinića koji su osnovali naselje [[Slavetić]]i kod Karlovca po kojem su se i oni prozvali. O životu iz tih vremena svjedoče ostaci srednjovjekovne crkve Sv. Đurđa (Panađur) koju neki datiraju u 14. stoljeće, a neki ~~povijesničari~~povjesničari možda i u 12. stoljeće. Proglašena je za [[nacionalni spomenik BiH]]. <ref>{{Cite web \|url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2915 \|author=Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika BiH\|title= Odluka o proglašenju arheološkog područja sa ostacima srednjovjekovne crkve i nekropolom sa stećcima na lokalitetu Crkvina u Koluniću, općina Bosanski Petrovac, nacionalnim spomenikom BiH\|work=kons.gov.ba \|date=7. ožujka 2007.\|accessdate= 13. prosinca 2016.}}</ref> Navedene najpoznatije obitelji iz plemena Kolunića, kao i druge, manje poznate, počele su se preseljavati sa svojih posjeda u Psetu dalje na zapad i sjever, po padu Bosne pod osmansku vlast 1463. godine, a sve jača preseljenja uslijedila su iza [[Krbavska bitka\|Krbavske bitke]] 1495. godine.

Pset: razlika između inačica