Skender Kulenović: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Šedrvan (razgovor | doprinosi)
Nema sažetka uređivanja
Šedrvan (razgovor | doprinosi)
Redak 3:
== Životopis ==
 
Skender Kulenović se rodio 2. rujna 1910. godine u Bosanskom Petrovcu, gdje je završio osnovnu školu. Nakon naglog osiromašenja obitelji ([[Agrarna reforma u prvoj Jugoslaviji|agrarna reforma 1920.]]) prelazi u majčino rodno mjesto [[Travnik]] gdje od 1921. do 1930. godine kao vanjski učenik pohađa [[isusovačka gimnazija u Travniku|Jezuitsku gimnaziju]]. U trećem razredu gimnazije javio se prvim književnim radom (soneti ''Ocvale primule'' u gimnazijskom listu [[Hrvatska vila|Hrvatskoj vili]]). Od 1930. godine studira pravo na zagrebačkom sveučilištu. 1933. postaje član [[SKOJ]]-a, a 1935. [[KPJ]]. Surađuje u brojnim listovima i časopisima, a 1937. godine mladim intelektualcima Hrvatima muslimanima iz Bosne [[Hasan Kikić|Hasanom Kikićem]] i [[Safet Krupić|Safetom Krupićem]] pokreće u Zagrebu muslimanski časopis [[Putokaz (Zagreb)|Putokaz]].<ref name=Horvat>[https://www.hrvatski-fokus.hr/index.php/najnovije-vijesti/23455-bosnjacka-zloporaba-skendera-kulenovica Hrvatski fokus] Zrinko Horvat: ''Bošnjačka zloporaba Skendera Kulenovića: Kako (ne) može Hrvat Kulenović biti "na braniku Bosne i bosanskog jezika"'', 9. kolovoza 2018. (pristupljeno 22. veljače 2020.)</ref><ref>Romina Peritz, Velika ispovijest bosanskog Mimare 'Jedini na svijetu imam Da Vincija na svom zidu', Jutarnji list, 15. III. 2014., https://www.jutarnji.hr/vijesti/velika-ispovijest-bosanskog-mimare-jedini-na-svijetu-imam-da-vincija-na-svom-zidu/874519/</ref>
 
1941. godine stupa u Prvi partizanski odred [[Bosanska krajina|Bosanske krajine]]. Član [[AVNOJ]]-a i [[ZAVNOBiH]]-a, Kulenović u ratu piše poeme, uređuje listove "Krajiški partizan", "Bosanski udarnik", "Glas" i "Oslobođenje". Od 1945. do 1947. obavlja funkciju direktora drame Narodnog pozorišta Sarajevu, uređuje "Novo doba", "Pregled", "Književne novine" i "Novu misao". Od 1950. do 1953. sekretar je Narodne skupštine [[FNRJ]], a poslije zabrane "Nove misli" kažnjen je i postavljen za korektora u "Borbi". 1955. godine prelazi u [[Mostar]] na mjesto dramaturga Narodnog pozorišta. Jedno vrijeme je i urednik u beogradskoj "Prosveti".