Konjic: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
|||
Redak 562:
Na području Konjica preklapale su se zemlje [[Kotromanići|Kotromanića]] i [[Kosača]]. Osim njih živ je bio utjecaj vlastelinskih rodova [[Purčići|Purčića]], [[Sankovići|Sankovića]] i [[Obrinovići|Obrinovića]], koji su bili nasljedni članovi velikaškog zbora, odnosno državnog vijeća srednjovjekovne Bosne, najvišeg tijela vlasti u državi. Bili su i gospodari feudalnih oblasti i neposredni vazali vladara. Vlastela su bili i [[Čemerovići]] i [[Paštrovići (plemstvo)|Paštrovići]] koji su ostavili traga u Donjem Selu, Lisičićima, Bukovici (Goranima) i Glavatičevu.<ref name=kons>[http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=3056 PONS] ''Nekropola sa stećcima u Glavatičevu, lokalitet Gajine'' (pristupljeno 15. veljače 2020.)</ref> [[Stjepan II. Kotromanić|Stjepan II.]], ban iz Kotromanića, dinastije bosanskih Hrvata, osvojio je ove krajeve čime su ušli u sastav bosanske srednjovjekovne države. U 15. je stoljeću osnovan [[franjevački samostan u Konjicu]]. Konjički franjevci pastorizirali su i katolike područja obližnje Jablanice.
Osmanlije su ovaj kraj osvojile u pohodu ljeta 1463. kad je osmansku vojsku vodio [[Mahmut-paša Anđelović]], kad su osvojene ''bosanska Neretva'' i ''humska Neretva'' i [[Komska župa]]. Humski Hrvati hercega Stjepana malo zatim iste godine u pohodu od srpnja do rujna oslobodili su ''humsku Neretvu'' osim grada [[Borovac (grad)|Borovca]] te zapadni dio ''bosanske Neretve''. Osmanska stalna vlast je od sredine 1465. kad je bosanski sandžak-beg [[Isa-beg Ishaković]] upao u hercegovu zemlju.<ref name=kons/>
Turska osvajanja Bosne, pa Hercegovine ispočetka postupno pa za nasilnih islamizacija naglo katolici postaju manjina. Povratak katolika u ovaj kraj zbio se tek pretkraj osmanske vladavine, polovicom 19. stoljeća, kad se Hrvati katolici iz južne Hercegovine vraćaju dolinom Neretve u ovaj kraj. <ref name="Braniteljski"/>
Iz osmanskih vremena ostao je naziv za hrvatski graditeljski slog kod ovdašnjih muslimana. Za kuću kažu da je podignuta po "arvackom tarsu" (načinu) kad joj je povrh velikoga krova mali krović. Do relativno nedavna u postojale su dvije takve kuće u Konjicu. 1917. godine od konjičke se župe odvojila jablanička župa. počinju se vraćati. Od matične župe u Konjicu godine 1917., nastaje nova župa u Jablanici. Austro-ugarska vlast donosi bolja vremena katolicima. Prekid je uslijedio zbog Prvog svjetskog rata, zatim gladi i epidemije španjolske gripe zbog koje se usporio prirast hrvatskoga katoličkog pučanstva. U ovom dijelu Drugi svjetski rat bio je posebno krvav, osobito na jablaničkom području, i bilo je mnogo ubijenih, poginulih, ranjenih i nestalih. Nakon prvih višestranačkih izbora 1990. godine većinu su glasova dobile političke stranke SDA i HDZ. Stranka demokratske akcije je pobijedila i nije poštovala pravo predstavnika srpskog naroda i nije im dopustila da sudjeluju u konstituiranju lokalne izvršne vlasti, a ni hrvatski narod nije bolje prošao. Muslimani – Bošnjaci preuzeli su najveći dio mjesta u izvršnoj vlasti i općinskoj upravi, zbog čega je bilo nesuglasica. Uz početne sukobe sa Srbima 1992., odnosi Hrvata i Muslimana bili su više manje dobri, uz sve jače pojave muslimanskog ekstremizma i zločina nad životima, sigurnošću i imovinom Hrvata. Svibnja 1992. Muslimani su otvorili logor za Srbe u športskoj dvorani na Musali u koji su poslije smještani i Hrvati. Smjenom kooperativnog muslimanskog vodstva i postavljanjem prema Hrvatima neprijateljski raspoloženih predsjednika, odnosi se zaoštravaju. Prije zahuktavanja borbi ovdje je strahovlada Safeta Ćibe započeta 13. travnja 1993. rezultirala etničkim čišćenjem općine od Hrvata, kojima je imovina opljačkana i sela spaljena. Općinu su etnički očistili u gotovo mjesec i pol i tek mali džepovi otpora Hrvata opstali su do kraja rata. [[Logor Športska dvorana na Musali u Konjicu]] bio je postao zloglasan po uvjetima. <ref name="Braniteljski">[https://portal.braniteljski-forum.com/vijesti/za-ratne-zlocine-tzv-armije-nitko-ne-odgovara Braniteljski portal] [http://www.croportal.ba/vijesti/bih/23731-za-ratne-zloine-tzv-armije-nitko-ne-odgovara-intezivno-se-uhiuju-hrvatski-branitelji-s-ciljem-stvaranja-lane-povijesti Croportal.ba] ZA RATNE ZLOČINE TZV ARMIJE NITKO NE ODGOVARA Intezivno se uhićuju hrvatski branitelji s ciljem stvaranja LAŽNE POVIJESTI. Iz knjige Ivice Mlivončića Zločin s pečatom. 18. lipnja 2015. (pristupljeno 3. siječnja 2019.)</ref> == Poznate osobe ==
| |||