Rat u Bosni i Hercegovini: razlika između inačica

 

=== Sarajevo ===

{{glavni|Opsada Sarajeva}}

Cilj [[JNA]] bio je ovladati glavnim gradom i zauzeti sve državne institucije. Srpske paravojske su se pridružile JNA u sprovođenju plana. Počele su dizati barikade u gradu, s namjerom da ga presjeku napola. Istovremeno, u gradu su počeli djelovati brojni snajperisti, s namjerom sijanja panike i paralize života. [[Patriotska liga Bosne i Hercegovine|Patriotska liga]] je odgovorila podizanjem kontrabarikada i razbijanjem srpskih barikada, te je tako uspjela očistiti jezgru grada i uspostaviti unutarnje prometnice. Kako je JNA djelomično izašla na ranije pripremljene položaje u okolini grada, počela su neselektivna djelovanja topničkim oruđima po samome gradu.

 

 

[[8. travnja]], nakon što je [[Radiotelevizija Sarajevo]] odbila prekinuti emitiranje, granatirana je obližnja tramvajska stanica. [[TO BiH|Teritorijalna obrana BiH]] borila se sa srpskom paravojskom oko tvornice streljiva JNA dok je opet sedmero civila ubijeno taj dan. [[21. travnja]], devet granata ispaljenih iz minobacača pogodilo je zgradu televizije, dok je po prvi put granatirana bolnica, a kola hitne pomoći nisu mogla doći do ranjenih zbog snajpera. [[25. travnja]], granatiran je [[XIV. Zimske olimpijske igre - Sarajevo 1984.|Olimpijski muzej]] u 20:30 sati, tako je velik dio njegove izložbe uništen u požaru. Dva dana kasnije, srpske snage zaustavile su sve konvoje hranom, koji su išli prema gradu

Jedinice JNA u prodoru, 2. svibnja 1992., pokušale su zauzeti središte grada i zgradu [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine]], ali su u žestokom okršaju odbačene. Toga dana, dolazi do zarobljavanja predsjednika [[Alija Izetbegović|Izetbegovića]] u Sarajevskoj zračnoj luci. Istog poslijepodneva, obrambene snage Bosne i Hercegovine opkoljavaju vojarnu JNA u središtu grada. [[Radiotelevizija Sarajevo]] uspostavlja vezu s Izetbegovićem, u kojem predsjednik poručuje međunarodnoj javnosti da je taoc srpskih snaga. Članovi Predsjedništva RBiH, [[Ejup Ganić]] i [[Stjepan Kljujić]], pokušavaju animirati svjetsku javnost na otmicu predsjednika. Nakon pregovora bosanske i srpske strane uz posredstvo [[UNPROFOR]]-a dogovorena je razmjena Izetbegovića za generala 2. vojne oblasti, [[Milutin Kukanjac|Milutina Kukanjca]] uz slobodan izlazak JNA s kompletnim naoružanjem. Prilikom izlaska kolona je [[Napad na kolonu JNA u Sarajevu|napadnuta i presječena u Dobrovoljačkoj ulici]] i tom prilikom ubijeno je najmanje šest, ranjen veći broj vojnika dok ih je 215 zarobljeno. Usprkos dogovorenom primirju, [[3. svibnja]] srpske snage ponovno pokreću artiljerijsku paljbu na grad te ubijaju deset civila, uništavaju zgradu uz ulicu [[Tito|Maršala Tita]] dok je [[Gazi Husrev-begova džamija]], najstarija na Balkanu, oštećena. Najmanje 15 vojnika JNA ubijeno je u sukobima s Armijom BiH tog dana. 4. svibnja, [[MiG]]-ovi JNA napali su ciljeve na planini [[Trebević]]. U manje od tjedan dana, do novog primirja u srijedu 6. svibnja, poginulo je najmanje 70 osoba u gradu, od toga samo 14 vojnika. Dva dana kasnije, granatiranje je opet nastavljeno u području [[Ilidža|Ilidže]].

Linije fronta oko Sarajeva uspostavljaju se u travnju i svibnju 1992., ustaljuju i uglavnom ostale nepromijenjene (unutarnji prsten opsade) do kraja rata. Sefer Halilović, zapovjednik Glavnog stožera [[Armija BiH|Armije RBiH]], u kolovozu 1992., procijenio je da se u srpskoj opsadi Sarajeva na okolnim brdima nalazi 450 artiljerijskih oruđa svih mogućih kalibara, s oko 120 tenkova, 200 oklopnih transportera i masa protuavionskih topova.