Vihovići (jezero): razlika između inačica

Jezero je nastalo na mjestu eksploatacije mrkog ugljena, u oknu koje je otvoreno [[1963.]] godine i bilo je dio [[Rudnik mrkog ugljena Mostar|Rudnika ugljena Mostar]]. Rudarsko okno zatvoreno je pred rat i dvadesetak godina nije napravljena nikakva [[sanacija rudokopa|sanacija]], tj. nije vraćeno u stanje prije eksploatacije. Vremenom je nastalo [[kopsko jezero]]. [[Jezero]] je prosječno je duboko 35 metara i površine veće 7000 metara četvornih. Omeđuju ga nestabilne terase sa oštrim, nepristupačnim [[litica]]ma.<ref name=bljesak/> Postojao je problem zagađenosti jezerske vode zbog odlaganja ogromne količine otpada, među kojima velika količina [[lijek]]ova, i u nj se ulijevala [[kanalizacijska voda]] iz okolnih naselja. Dotok otpadnih voda odlučilo se riješiti izgradnjom prijenosnog sustava 24 metra pod zemljom kojim će se omogućiti odlijevanje vode iz jezera u [[Neretva|Neretvu]]. Time će voda u jezeru postati čistija, i stvorit će se uvjeti za stvaranje zelene oaze u gradu. U daljnjem planu 2008. bilo je postavljanje zaštitne ograde oko jezera i gašenje gorućeg ugljena u kopu.<ref>[http://www.bistrobih.ba/nova/2008/05/06/vihovici-od-ekoloske-bombe-do-cistog-jezera/ Bistro BiH] Ivana Krišto – Dnevni list: ''Vihoviči – Od ekološke bombe do čistog jezera '', 6. svibnja 2008. (pristupljeno 23. veljače 2008.)</ref> Radi sprječavanja urušavanja i onemogućavanja samoizgaranja ugljena koje je trajalo i zagađivalo zrak, prišlo se [[sanacija odlagališta otpada|sanaciji]]. radiU drugoj fazi sanacije, 2011. godine poduzete su aktivnosti. Radi svođenja prodora kisika u podzemlje na minimum (tj. minimizirati mogućnosti [[samozapaljenje ugljena|samozapaljenja ugljena]]) prikladno je oblikovano i sanirano područje, strme litice i padine na području kompleksa profilirane i osigurane, a područje je pripremljeno za buduće korištenje. Građevinskim radovima su sa sjevera strme [[padniapadina|padine]] s otvorenim pukotinama ublažene do nagiba od oko 30º. Oblikovane su nove površine. Pokrilo ih se slojem prosijane zemlje (radi sprječavanja dotoka kisika) i posijala [[trava]] radi sprječavanja erozije. Oblikovani su vodoravni, okomiti i obodni kanali za prikupljanje [[oborinske vode|oborinskih voda]], radi sprječavanja [[erozija|erozije]]. Stabilizirana je litica uz jezero s južne strane i litica uz stambene kuće. To je napravljeno izgradnjom platforme s dvije vodoravne [[berma|berme]] (57 m.n.m i 63 m.n.m.), a materijal iz iskopa sa sjeverne strane poslužio je za izgradnju platforme. Svibnja 2014. počeli su građevinski radovi koji su završili svibnja 2015. godine.<ref name=bljesak>[https://www.bljesak.info/business/flash/nepoznata-buducnost-kopa-vihovici-u-mostaru/119459 Bljesak.info] Z.S. ''Nepoznata budućnost kopa Vihovići u Mostaru'', 3. lipnja 2015. (pristupljeno 23. veljače 2020.)</ref>