Razlika između inačica stranice »Zdenka Pexidr-Srića«

Obrisano 9 bajtova ,  prije 14 godina
m
bez sažetka
m
==== Hrvatski proljetni salon - intimna izložba: Iva Simonović - Zdenka Pexidr ====
Prvi se puta samostalno predstavlja sa kiparicom Ivom Simonović, na ''II hrvatskom proljetnom salonu'', održanom od 11. do 24. lipnja 1916. u ''Zagrebačkom salonu'' (danas "Galerija Ulrich"), što govori o velikom ugledu koji je, tada tridesetogodišnja, slikarica imala među svojim kolegama, organizatorima izložbe. Autor plakata za izložbu i predgovora kataloga bio je [[Ljubo Babić]]. Tom je prigodom izložila 19 akvarela i 11 crteža koji su pobudili znatno zanimanje likovne kritike. Povodom te izložbe Kosta Strajnić održao je predavanje ''Umjetnost i žena'' koje je iste godine i tiskao, a u ''Savremeniku'' je, uz prikaz Vladimira Lunačeka, reproducirano pet akvarela.
 
 
Slijedećih je godina Zdenka je nastavila intenzivno izlagati - samostalno u Osijeku 1917. i 1918. godine, na zajedničkim izložbama u Rijeci i Zagrebu, na izložbama V, VI, VII i IX hrvatskog proljetnog salona u Zagrebu, kao i na velikim reprezentativnim izložbama u inozemstvu: ''Exposition des artistes yougoslaves'' u Parizu 1919. i ''Izložbi jugoslavenskog kiparstva i slikarstva'' u Londonu 1930.
 
Oko 1950. godine, kada je u ''ULUH-u'' otvoren večernji akt, ona svake večeri zajedno sa studentima Likovne akademije u Zagrebu, od kojih je dvaput, pa i triput starija, crta aktove.
 
 
Njeni se radovi danas nalaze u Zbirci dr. Josipa Kovačića, u fundusu Moderne galerije u Zagrebu i Gradskog muzeja u Novom Vinodolskom, te mnogim privatnim zbirkama u zemlji i inozemstvu, kao i u vlasništvu obitelji.
"Ako za išta možemo reći da nas spaja s onim dragim svijetom biljne jednostavnosti, životinjske umilnosti i ljudske topline na stranicama Francisa Jammesa i [http://en.wikipedia.org/wiki/Colette Madame Colette] ili na slikama [http://en.wikipedia.org/wiki/Pierre_Bonnard Pierre Bonnarda] i [http://en.wikipedia.org/wiki/%C3%89douard_Vuillard Edouarda Vuillarda] - onda su to jedino crteži i slike jedinstvene, neponovljive Zdenke Pexidr-Sriće.
<br>(...)
<br>Zdenka je jako dobro znala svoju crtačku originalnost! To su trenuci kad sisanje dojenčetu zaobli grimase, kao san kad sklupča životinji geste, pa su i jedni i drugi, tako linijama i oblicima ukonglomerirani u stanje nekog vizualnog prapočela, nekog likovnog embrija! To je čas za Zdenkinu olovku! I gledajte kako crta! Ne razmeće crte da ih periferizira u neku nazovi studiju, nego ih usredotočuje, zameće u živ croquis.
Tako što nije nacrtala [[Slava Raškaj]]! Ni [[Josip Račić|Račić]], ni [[Miroslav Kraljević|Kraljević]], pa ni dvojica velikih specijalista za djecu i životinje [[Vladimir Becić]] i Filakovac!" <br>([[Matko Peić]], iz predgovora kataloga izložbe ''Uz 100-godišnjicu rođenja'')
[[Image:Zdenka_-_u_krevetu_crtez.png|frame|right|Zdenka Pexidr-Srića: U krevetu, 1907. (olovka/poluhrapavi papir, 225x155)]]
<br>Mali crtež tušem na kartonu ''Jurišićeva ulica'' iz 1907. godine karakteriziran je nervoznim rukopisom i dinamikom izmjena horizontala i vertikala i time predstavlja svježu zabilješku zagrebačkog gradskog života.
<br>(...)
<br>Zanimanje za život ulice vidljivo je i u skicama prolaznika iz 1910/1911. godine, nastalima u dahu, kao i u crtežima bečkih ulica iz 1920. S druge strane, osim ljubavi prema [[Zagreb|Zagrebu]], čitavog života bila je vezana uz rodni [[Novi Vinodolski]], pa česti novljanski motivi (ulice, luka, kuće, ljudi...) čine posebno poglavlje njezina stvaralaštva koje je voljela isticati."
<br>(Petar Prelog, iz predgovora kataloga izložbe ''Ulja, akvareli, grafike i crteži iz Zbirke dr. Josipa Kovačića'')
 
282

uređivanja