|
|komentar =
}}
'''Sjedinjene Američke Države''', također se često koristi kratica '''SAD''' ([[Engleski jezik|eng.]] ''United States of America'', '''USA'''), [[Savezna republika|savezna je republika]] u središnjoj [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]], koja se prostire od [[Atlantski ocean|Atlantika]] na istoku do [[Tihi ocean|Tihog oceana]] na zapadu. Graniče na kopnu s [[Kanada|Kanadom]] na sjeveru i [[Meksiko]]m na jugu, dijele morsku granicu s [[Rusija|Rusijom]] na zapadu i posjeduju skup teritorija širom svijeta. Država se sastoji od 50<ref>{{Citiranje časopisa|title=About the USA > Reisen & Landeskunde > Die 50 Staaten|url=https://usa.usembassy.de/reisen-states.htm|accessdate=2018-11-24}}</ref> saveznih država, koje imaju lokalnu autonomiju u skladu s federalnim sustavom. Državljane Sjedinjenih Američkih Država obično nazivamo ''Amerikancima''.
Sjedinjene Američke Države nastale su [[Američka deklaracija o neovisnosti|deklaracijom]] trinaest [[Velika Britanija|britanskih]] kolonija [[1776]]. godine, kojom one utvrđuju svoju slobodu i nezavisnost.
S 9,83 milijuna km<sup>2</sup> i preko 300 milijuna stanovnika, Sjedinjene Države su treća najveća zemlja na [[svijet]]u po ukupnoj površini, a treća po veličini kopna i broju stanovnika. Sjedinjene Države su jedna od [[Etničke grupe SAD-a|etnički najraznovrsnijih]] zemalja na svijetu, što je posljedica masovne imigracije iz mnogih država, pogotovo za vrijeme [[Prvi svjetski rat|prvog]] i [[Drugi svjetski rat|drugog svjetskog rata]].
[[Gospodarstvo Sjedinjenih Američkih Država]] je najveće u [[svijet]]u, s nominalnim [[Bruto domaći proizvod|BDP-om]] od 13 trilijun dolara u [[2006.]] godini (preko 25,5% ukupnog svjetskog bruto društvenog proizvoda).
Naciju je osnovalo 13 bivših kolonija [[Kraljevstvo Velike Britanije|Velike Britanije]] koje su se prostirale duž atlantske obale. Proglasivši se „državama“ [[Dan nezavisnosti (SAD)|4. srpnja 1776.]] godine usvojile su [[Američka deklaracija o neovisnosti|Deklaraciju nezavisnosti]]. Pobunjeničke države pobijedile su Veliku Britaniju u [[Američki rat za neovisnost|Američkom ratu za neovisnost]], što je bio prvi uspješni rat neke kolonije za neovisnost. Federalna konvencija je [[17. rujna]] [[1787.]] godine usvojila danas važeći [[Ustav Sjedinjenih Američkih Država]], a ratificirajući ga naredne godine, države su postale dijelovi jedinstvene republike. [[Povelja o pravima]], sastavljena od deset ustavnih amandmana, ratificirana je [[1791.]] godine.
U [[19. stoljeće|19. stoljeću]], SAD su prisvojile teritorije koje su pripadale [[Nova Francuska|Novoj Francuskoj]], [[Španjolsko kolonijalno carstvo|Španjolskoj]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Irske|Velikoj Britaniji]], [[Prvo meksičko carstvo|Meksiku]] i [[Rusko Carstvo|Ruskom Carstvu]], a izvršile aneksiju na [[Texas|Republiku Texas]] i [[Havaji|Havaje]]. Sporovi između agrarnog juga i industrijskog sjevera povodom prava država i ekspanzije [[ropstvo|ropstva]], doveli su do [[Američki građanski rat|Američkog građanskog rata]] tijekom [[1860-ih]]. Pobjedom Sjevera spriječena je trajna podjela zemlje, a potom i ukinuto ropstvo. [[Španjolsko-američki rat]] i [[prvi svjetski rat]] potvrdili su položaj SAD kao vojne sile. [[1945.]] godine Sjedinjene Države su izašle iz [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] kao prva zemlja s [[nuklearno oružje|nuklearnim oružjem]], stalni član [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda|Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda]], i osnivač [[NATO]] pakta. Završetkom [[Hladni rat|Hladnog rata]] i raspadom [[Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika|Sovjetskog Saveza]], SAD su ostale jedina supersila, koja dominira u ekonomiji, politici, kulturi i vojnoj sili, a samo za odbranu troši preko 50% svjetskih ulaganja.
.
== Povijest ==
|
