Inačica od 23. veljače 2020. u 21:36 uredi Mostarac (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 18.353 edits m →‎Početci: komunistički teror ← Starija izmjena		Inačica od 24. veljače 2020. u 23:47 uredi ukloni ovu izmjenu Mostarac (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 18.353 edits →‎Upravna podjela Novija izmjena →
Redak 266: == Upravna podjela == [[Datoteka:Zajednice općina od 1987-01-01 do 1990-07-25.png\|mini\|300px\|Zajednice općina u SRH]] {{Glavni\|ZAVNOH#Upravni ustroj\|l1=Upravna podjela za vrijeme ZAVNOH-a}} Poslije [[Drugi svjetski rat\|II. svjetskog rata]] u Hrvatskoj je Općim zakonom o narodnim odborima (nositeljima vlasti) od 21. svibnja 1946.<ref>Krbek, Ivo. ''Osnovi upravnog prava FNRJ'', Izdavački zavod Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, Zagreb, 1950., str. 62., {{COBISS.SR\|id=36289799}}</ref><ref>Krbek, Ivo. ''Narodna Republika Hrvatska u Federativnoj Narodnoj Republici Jugoslaviji'', Jugoslavenska akademija nauka i umjetnosti, Zagreb, 1948., {{COBISS.SR\|id=12774919}}</ref> uspostavljen novi upravno-prostorni ustroj. Mjesni narodni odbori kao političko-teritorijalne jedinice bili su različiti po veličini i djelovali su sve do kraja 1951., kada su ukinuti. Narodni odbori osnivali su se na svim razinama jedinica lokalne samouprave: mjesta (sela, manji gradovi), gradskih rajona, gradova, kotareva, okruga i oblasti.<!-- (NN, br. 71/51) --><ref>Stupanjem na snagu novoga Općeg zakona o narodnim odborima (Službeni list FNRJ, br. 22/52), te republičkoga Zakona o narodnim odborima općina (Narodne novine, br. 35/52) – zatim i – Zakona o podjeli NR Hrvatske na kotareve, gradove i općine (Narodne novine, br. 16/52), ukidaju se mjesni narodni odbori, a uvode općine (ustavnim promjenama 1953. umjesto izvršnih odbora narodnih odbora, osnivaju se savjeti narodnih odbora kao organi uprave).</ref>▼ {{Glavni\|ZAVNOH#Upravni ustroj\|l1=Upravna podjela za vrijeme ZAVNOH-a}} ▲~~{{Glavni\|ZAVNOH#Upravni ustroj\|l1=Upravna podjela za vrijeme ZAVNOH-a}}~~ Poslije [[Drugi svjetski rat\|II. svjetskog rata]] u Hrvatskoj je Općim zakonom o narodnim odborima (nositeljima vlasti) od 21. svibnja 1946.<ref>Krbek, Ivo. ''Osnovi upravnog prava FNRJ'', Izdavački zavod Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, Zagreb, 1950., str. 62., {{COBISS.SR\|id=36289799}}</ref><ref>Krbek, Ivo. ''Narodna Republika Hrvatska u Federativnoj Narodnoj Republici Jugoslaviji'', Jugoslavenska akademija nauka i umjetnosti, Zagreb, 1948., {{COBISS.SR\|id=12774919}}</ref> uspostavljen novi upravno-prostorni ustroj. Mjesni narodni odbori kao političko-teritorijalne jedinice bili su različiti po veličini i djelovali su sve do kraja 1951., kada su ukinuti. Narodni odbori osnivali su se na svim razinama jedinica lokalne samouprave: mjesta (sela, manji gradovi), gradskih rajona, gradova, kotareva, okruga i oblasti.<!-- (NN, br. 71/51) --><ref>Stupanjem na snagu novoga Općeg zakona o narodnim odborima (Službeni list FNRJ, br. 22/52), te republičkoga Zakona o narodnim odborima općina (Narodne novine, br. 35/52) – zatim i – Zakona o podjeli NR Hrvatske na kotareve, gradove i općine (Narodne novine, br. 16/52), ukidaju se mjesni narodni odbori, a uvode općine (ustavnim promjenama 1953. umjesto izvršnih odbora narodnih odbora, osnivaju se savjeti narodnih odbora kao organi uprave).</ref> Godine [[1952.]] donesen je Zakon o podjeli NR Hrvatske na kotare, gradove i općine.<ref>Zakon o podjeli Narodne Republike Hrvatske na kotare, gradove i općine, Narodne novine, br. 16/52.</ref> Tim je zakonom u Hrvatskoj ustanovljeno 89 kotara i 737 općina. Općina je bila osnovna upravno-prostorna cjelina, a kotar je obuhvaćao skupinu općina spojenih najčešće u nodalno-funkcionalni areal.

Socijalistička Republika Hrvatska: razlika između inačica