Hrvati Bosne i Hercegovine: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Redak 98:
{{Hrvati Bosne i Hercegovine}}
 
'''Hrvati Bosne i Hercegovine''' su pripadnici [[Hrvati|hrvatskog naroda]] koji žive u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] i broje više od pola milijuna pripadnika (571.317) i čine 15,4% ukupnog stanovništva [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Hrvati su jedan od triju konstitutivnih [[narod]]a u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], a njihov materinski jezik je [[hrvatski jezik]], koji je jedan od triju službenih jezika u toj zemlji. Pretežno su [[katolici]]. Naseljavaju zapadnu [[Hercegovina|Hercegovinu]] i jugozapadnu [[Bosna (regija)|Bosnu]], gdje su apsolutna većina, dijelove istočne [[Hercegovina|Hercegovine]], također i [[Središnja Bosna|središnju Bosnu]] i [[Bosanska Posavina|Bosansku Posavinu]], gdje su nakon [[Rat u BiH|rata u Bosni i Hercegovini]] postali manjina, ali su u istim krajevima povijesno ukorijenjeni. Hrvati su najstariji autohtoni narod u Bosni i Hercegovini.<ref>{{Citiranje knjige|title=Kratka politička i kulturna povijest Bosne i Hercegovine|author=Dr. sc. Dragutin Pavličević|authorlink=Dragutin Pavličević|coauthors=|origdate=|date=|chapter=|chapterurl=|editor=|url=http://www.hic.hr/books/pavlic2/02.htm|format=|edition=|language=|pages=|publisher=[[Hrvatski informativni centar]]|location=|others=|quote=Treba dodati da su Hrvati najstariji autohtoni narod i vjerska, katolicka zajednica u Bosni i Hercegovini, a bas je taj, hrvatski narod, ponajvise sudjelovao u prosvjeti, kulturi i umjetnosti te zemlje.|}}</ref>
 
Hrvati su najstariji autohtoni narod u Bosni i Hercegovini.<ref>{{Citiranje knjige|title=Kratka politička i kulturna povijest Bosne i Hercegovine|author=Dr. sc. Dragutin Pavličević|authorlink=Dragutin Pavličević|coauthors=|origdate=|date=|chapter=|chapterurl=|editor=|url=http://www.hic.hr/books/pavlic2/02.htm|format=|edition=|language=|pages=|publisher=[[Hrvatski informativni centar]]|location=|others=|quote=Treba dodati da su Hrvati najstariji autohtoni narod i vjerska, katolicka zajednica u Bosni i Hercegovini, a bas je taj, hrvatski narod, ponajvise sudjelovao u prosvjeti, kulturi i umjetnosti te zemlje.|}}</ref>
 
== Ime ==
Line 108 ⟶ 106:
== Povijest ==
{{glavni|Povijest Hrvata Bosne i Hercegovine}}
 
[[Datoteka:Hrvoje's missal 3.jpg|mini|desno|220 px|Hrvojev misal, XV. stoljeće]]
[[Datoteka:Zbjeg.jpg|mini|desno|220 px|Stradanje i raseljavanje Hrvata katolika od strane Osmanlija]]
[[Datoteka:Mostar-1900.jpg|mini|desno|220 px|Osmansko razdoblje ostavilo je brojne posljedice na Bosnu i Hercegovinu, stanovnici Mostara nakon odlaska Osmanlija.]]
[[Datoteka:Sarajevo Catholic Church 1900.jpg|mini|desno|220 px|Sarajevska katedrala, izgrađena u austro-ugarskom razdoblju]]
=== Srednjovjekovna Bosna ===
{{glavni|Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu#Srednjovjekovna bosanska država|l1=Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni}}
[[Datoteka:Hrvoje's missal 3.jpg|mini|desnolijevo|220 px|Hrvojev misal, XV. stoljeće]]
 
Tijekom [[7. stoljeće|sedmog]] i sljedećih stoljeća [[Slaveni]] asimiliraju zatekle [[Iliri|Ilire]] i [[Rimljani|Rimljane]], primaju [[kršćanstvo]] te, uz razvitak vlastite kulture i umjetnosti, oblikuju političke institucije i, konačno, vlastitu državu. Stanovništvo srednjovjekovne bosanske države je bilo [[Slaveni|slavensko]], po svojim etničkim i vjerskim značajkama pripadajući istom etničkom supstratu kao i [[Hrvati]]. Osim samoga spomena [[hrvat]]skoga imena, to se vidi u mnogobrojnim etno-kulturnim obilježjima, kao što su [[jezik]] (čakavstina i štokavska ikavica, te zapadna ijekavština, što su sve karakteristike [[hrvatski jezik|hrvatskoga jezika]]), glagoljsko i zapadnoćirilsko pismo (tzv. [[bosančica]] ili hrvatska ćirilica) kojim su pisane isprave, djela vjersko-nabožnog i umjetničkog sadržaja, a koje je istovjetno hrvatskoj ćirilici koja se rabila u [[Dalmacija|Dalmaciji]] i sjevernohrvatskom primorju, pripadnost zapadnom civilizacijskom krugu, što se očituje u zapadnom katoličkom kršćanstvu, te umjetničkim oblicima zapadne provenijencije (Romanika).
 
Line 121 ⟶ 116:
=== Osmansko Carstvo ===
{{glavni|Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu#Osmansko razdoblje|l1=Bosanskohercegovački Hrvati u Osmanskom Carstvu}}
[[Datoteka:Zbjeg.jpg|mini|desnolijevo|220 px|Stradanje i raseljavanje Hrvata katolika od strane Osmanlija]]
 
Tijekom osmanskog razdoblja i intenzivnog ratovanja, koje je trajalo oko 300 godina, [[Hrvatska]] je izgubila preko polovice stanovništva (raseljavanje, ratni gubitci, odvođenje u tursko sužanjstvo, epidemije, islamizacija), no, uspjela je zadržati svoju vezu sa [[Zapadna Europa|zapadnom Europom]] (hrvatska [[renesansa|renesansna]] i [[barok]]na [[književnost]] najbogatija je literatura toga razdoblja kod bilo kojega slavenskog naroda), a hrvatski narod u Bosni i Hercegovini je od većinskog postao progonjena manjina (smatra se da je, osim muslimana, broj [[pravoslavlje|pravoslavnih]] nadišao broj [[katolik]]a nakon invazije princa [[Eugen Savojski|Eugena Savojskog]], tijekom koje je [[1697.]] spaljeno [[Sarajevo]]). Domaće [[islam]]izirano stanovništvo, kao i doseljeno [[Pravoslavlje|pravoslavno]], tijekom tog razdoblja imalo je svoju odvojenu kulturnu, povijesnu i nacionalnu sudbinu.
 
Line 130 ⟶ 125:
=== Austro-Ugarska ===
{{glavni|Bosanskohercegovački Hrvati u Austro-Ugarskoj i Kraljevini Jugoslaviji#Austro-ugarsko razdoblje|l1=Bosanskohercegovački Hrvati u Austro-Ugarskoj}}
[[Datoteka:Mostar-1900.jpg|mini|desnolijevo|220 px|Osmansko razdoblje ostavilo je brojne posljedice na Bosnu i Hercegovinu, stanovnici Mostara nakon odlaska Osmanlija.]]
 
[[Datoteka:Sarajevo Catholic Church 1900.jpg|mini|desno|220 px|Sarajevska katedrala, izgrađena u austro-ugarskom razdoblju]]
Od [[1878.]] do [[1918.]] godine traje [[austro-ugarska|austrijska]] uprava u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Tijekom toga perioda, najznačajni procesi koji su oblikovali društvo bili su: definitivno ponovno uključivanje Bosne i Hercegovine u kulturni i politički prostor [[Europa|Europe]] i konačna kristalizacija [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačkih]] [[Hrvat]]a od etničko-vjerskih u moderne političke subjekte, ili, od naroda u nacije, integrirane u nacionalni korpus zajedno sa svojim sunarodnjacima izvan BiH. U Bosni i Hercegovini je [[1881.]] godine uspostavljena redovna crkvena organizacija. Za [[Vrhbosanska nadbiskupija|nadbiskupa vrhbosanskog]] postavljen je [[Josip Stadler]]. Ukinuta su oba apostolska vikarijata: [[Bosna (regija)|bosanski]] i [[Hercegovina|hercegovački]], kao i misijski oblici djelovanja, umjesto kojih su uspostavljene tri [[biskupija|biskupije]]: [[Vrhbosanska nadbiskupija]] sa sjedištem u [[Sarajevo|Sarajevu]], te [[Banjalučka biskupija|Banjalučka]] i [[Mostarsko-duvanjska biskupija|Mostarska biskupija]]. Potkraj devedestih godina [[19. stoljeće|XIX. stoljeća]] Hrvati u Bosni i Hercegovini osnivaju [[Hrvatski narodni preporod u Bosni i Hercegovini|narodne čitaonice i kulturna i pjevačka društva]], dok se početkom [[20. stoljeće|XX. stoljeća]] javlja sloj hrvatske inteligencije koji će odigrati značajnu ulogu u političkome i kulturnom životu Hrvata.
 
Line 137 ⟶ 133:
===Kraljevina Jugoslavija ===
{{glavni|Bosanskohercegovački Hrvati u Austro-Ugarskoj i Kraljevini Jugoslaviji#Kraljevina SHS/Jugoslavija|l1=Bosanskohercegovački Hrvati u Kraljevini Jugoslaviji}}
[[Datoteka:Stjepan Radic in Mostar, 1925.jpg|desno|mini|220 px|Okupljeni hrvatski narod na dočeku Stjepana Radića u Mostaru 1925. godine]]
 
Od [[1918.]] do [[1941.]] godine [[Bosna i Hercegovina]] se nalazi u sastavu Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, kasnije prozvane [[Kraljevina Jugoslavija]]. Osnovno obilježje toga razdoblja je nastojanje Srba da se, koristeći se dominacijom u vojsci i politici, te relativnom brojnošću (oko 38-40 % ukupnog stanovništva BiH), nametnu kao dominantan čimbenik u zemlji s ciljem "srbizacije" nesrpskih naroda. U režimu ograničenog parlamentarizma i drastičnih izbornih manipulacija, kasnije i monarhofašističke diktature, državne pljačke provedene putem novčane unifikacije preko obezvrijeđenog novca iz zemalja izvan Srbije, te političkih ubojstava ([[Milan Šufflay]], [[Ivo Pilar]]) i korupcije (sve energije u zemlji su se trošile na zaoštrene političke borbe, te su, zbog unutrašnje rastočenosti zemlje, dovele do brzog kolapsa Kraljevine Jugoslavije u ratu s [[Treći Reich|nacističkom Njemačkom]]).
 
Line 144 ⟶ 140:
=== Drugi svjetski rat ===
{{glavni|Bosanskohercegovački Hrvati u Drugom svjetskom ratu i Socijalističkoj Jugoslaviji#Drugi svjetski rat|l1=Bosanskohercegovački Hrvati u Drugom svjetskom ratu}}
[[Datoteka:Stjepan Radic in Mostar, 1925.jpg|desno|mini|220 px|Okupljeni hrvatski narod na dočeku Stjepana Radića u Mostaru 1925. godine]]
U [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]], koji se vodio i na području [[Hrvatska|Hrvatske]] i [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], koje su bile podijeljene u njemačke i talijanske interesene sfere, glavne suprotstavljene sile su bile: okupacijske [[Treći Reich|fašističke]] postrojbe, ojačane [[Hrvatsko domobranstvo (NDH)|domobranskim]] i [[Ustaška vojnica|ustaškim]] snagama na području [[NDH|Nezavisne Države Hrvatske]], koja je obuhvaćala [[Hrvatska|Hrvatsku]] i [[Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]]; [[Četnici|srpske četničke postrojbe]], s uporištem u Srbiji, te dijelovima [[NDH]] s većinskim srpskim stanovništvom, s nominalnim ciljem ponovne uspostave [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]], kao i praksom i programom pogroma i genocida nad [[Hrvati]]ma i [[Bošnjaci|bosanskohercegovačkim Muslimanima]]; snage [[Komunistička partija Jugoslavije|Komunističke partije Jugoslavije]], s programom uspostave [[SFRJ|Jugoslavije kao federalne države]] sastavljene od nacionalnih republika (osim [[BiH]], koja je zamišljena kao tronacionalna država), te društvenom revolucijom zasnovanom na sovjetskom staljinističkom modelu. [[Narodnooslobodilački pokret|Partizani]] (kako su komunisti uskoro postali poznati) su postali najdjelotvornijim borcima protiv njemačkih i talijanskih postrojbi, te njihovih saveznika.
[[Datoteka:Bleiburg column.jpg|mini|desno|220 px|Povlačenje hrvatskih vojnika i civila kroz Austriju u svibnju 1945. godine]]
U [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]], koji se vodio i na području [[Hrvatska|Hrvatske]] i [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], koje su bile podijeljene u njemačke i talijanske interesene sfere, glavne suprotstavljene sile su bile: okupacijske [[Treći Reich|fašističke]] postrojbe, ojačane [[Hrvatsko domobranstvo (NDH)|domobranskim]] i [[Ustaška vojnica|ustaškim]] snagama na području [[NDH|Nezavisne Države Hrvatske]], koja je obuhvaćala [[Hrvatska|Hrvatsku]] i [[Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]]; [[Četnici|srpske četničke postrojbe]], s uporištem u Srbiji, te dijelovima [[NDH]] s većinskim srpskim stanovništvom, s nominalnim ciljem ponovne uspostave [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]], kao i praksom i programom pogroma i genocida nad [[Hrvati]]ma i [[Bošnjaci|bosanskohercegovačkim Muslimanima]]; snage [[Komunistička partija Jugoslavije|Komunističke partije Jugoslavije]], s programom uspostave [[SFRJ|Jugoslavije kao federalne države]] sastavljene od nacionalnih republika (osim [[BiH]], koja je zamišljena kao tronacionalna država), te društvenom revolucijom zasnovanom na sovjetskom staljinističkom modelu. [[Narodnooslobodilački pokret|Partizani]] (kako su komunisti uskoro postali poznati) su postali najdjelotvornijim borcima protiv njemačkih i talijanskih postrojbi, te njihovih saveznika.
 
Dana [[10. travnja]] [[1941.]] godine proglašena je [[Nezavisna Država Hrvatska]]. Ideja hrvatske države, kojoj je stremio hrvatski narod i koja se očitovala u činu proglašenja [[NDH]], imala je duboke korijene u žudnji za samostalnošću i slobodom, snažno ojačanom patnjom i progonima pod velikosrpskim režimom Kraljevine Jugoslavije. No, ironijom sudbine, ta je ideja vrlo brzo izdana od samog [[Ante Pavelić|poglavnika Pavelića]], predajom hrvatskih povijesnih zemalja u [[Dalmacija|Dalmaciji]] fašističkoj Italiji, kao i genocidnom politikom njegovog režima, koji je kao poslušnik [[Hitler]]ovog novoga poretka, pristupio progonu [[Židovi|Židova]], [[Srbi|Srba]] i [[Romi|Roma]]. Slomom Trećeg Reicha, [[2. svibnja]] [[1945.]] godine, ubrzo se dogodio i [[Svibanjska katastrofa|slom]] [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]]. Nakon sloma NDH, u blizini austrijske granice, kod [[Bleiburg]]a, započelo je [[Bleiburški pokolj|masovno stradanje Hrvata]] od strane partizanske vojske, u koju je unovčeno mnoštvo amnestiranih četnika iz Srbije. U posljednjim borbama i u [[Križni put (1945.)|Križnom putu]], po posljednjim istraživanjima poginulo je ili ubijeno navjerojatnije oko 50.000 pripadnika [[Hrvatske oružane snage|oružanih snaga NDH]] ili civila.<ref>[http://www.hercegbosna.org/povijest/povijest-bih/drugi-svjetski-rat-srce-tame-1941-1945-7.html HercegBosna.org] Drugi svjetski rat: Srce tame</ref>
 
Line 160 ⟶ 156:
[[Datoteka:D-30J howitzer.jpg|mini|desno|220px|Pripadnik Hrvatskog vijeća obrane ispaljuje projektil iz haubice]]
U [[Rat u BiH|ratu u Bosni i Hercegovini]] Hrvati su se prvi organizirali politički i vojno protiv srpskog agresora. Ta njegova organizacija bila je temeljem nastojanja da se održi kao konstitutivan i suveren narod u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. U redovima hrvatskih vojnih postrojbi početkom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] s Hrvatima su se borili i [[Bošnjaci]]. [[Hrvatske obrambene snage]] osnivaju se [[3. prosinca]] [[1991.]], a [[Hrvatsko vijeće obrane]] formira se [[8. travnja]] [[1992.]] godine, kao vrhovno tijelo obrane hrvatskog naroda u BiH i zaštite drugih naroda u toj zemlji od bilo kojeg agresora. [[Hrvatska zajednica Herceg-Bosna]] utemeljena je [[18. studenog]] [[1991]]. godine, što je bilo u skladu s tadašnjim ustavnim rješenjima o osnivanju zajednica općina. U osnivačkim aktima Hrvatske zajednice Herceg-Bosne i [[Hrvatsko vijeće obrane|Hrvatskog vijeća obrane]] nema separatističkih tendencija. HVO je od velikosrpske agresije obranio zapadnu, sjevernu i središnju [[Hercegovina|Hercegovinu]] te srednju [[Bosna (regija)|Bosnu]]. Krajem listopada [[1992.]] godine izbija [[Bošnjačko-hrvatski sukob]], u kojem [[Bošnjaci]] otvoreno napadaju svoje dojučerašnje saveznike Hrvate. Dana [[28. kolovoza]] [[1993]]. godine Hrvatska zajednica Herceg-Bosna prerasta u [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|Hrvatsku Republiku Herceg-Bosnu]].
 
[[Datoteka:City of Mostar.jpg|mini|desno|220px|Grad Mostar - kulturno, gospodarsko, sveučilišno i političko središte Hrvata u BiH]]
[[Bošnjačko-hrvatski sukob]] je eskalirao tijekom [[1993.]] godine, a slabi početkom 1994. godine. U ožujku [[1994.]] godine, u [[Washington]]u je potpisano primirje između Hrvata i Bošnjaka, a njihovi teritoriji su ujedinjeni u [[Federacija BiH|Federaciju Bosne i Hercegovine]]. Nakon potpisivanja [[Washingtonski sporazum|Washingtonskog sporazuma]] [[HVO]] je zajedno s [[HV|Hrvatskom vojskom]], a u nekim akcijama i s [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armijom Republike Bosne i Hercegovine]] u [[Bosanskohercegovački Hrvati u Ratu u Bosni i Hercegovini#Uspješne ratne operacije protiv Srba|7 uspješnih pobjedničkih operacija]] oslobodio čitavu jugozapadnu Bosnu. [[Daytonski sporazum|Daytonskim mirovnim sporazumom]] završio je [[rat u Bosni i Hercegovini]]. Jedan od najosnovnijih principa na kojima je Daytonski sporazum bio zasnovan je bila podjela [[BiH|Bosne i Hercegovine]] po ključu 51-49 (51% teritorija [[BiH]] Federaciji BiH i 49% [[RS|Republici Srpskoj]]) koji je usaglasila tzv. kontakt grupa. [[Daytonski sporazum]] je efektivno završio rat, ali je ostavio mnoge stvari nerješene. Prema podacima koje je objavio Istraživačko-dokumentacijski centar iz Sarajeva, u Bosni i Hercegovini je tijekom rata poginulo ili nestalo 7.762 [[Hrvat]]a.<ref>[http://www.javno.com/hr/hrvatska/clanak.php?id=170836 Javno.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090115194844/http://www.javno.com/hr/hrvatska/clanak.php?id=170836 |date=15. siječnja 2009. }} Podaci o žrtvama rata u Bosni i Hercegovini</ref>. Tijekom rata, [[Armija BiH]] je prognala 128.343, dok je [[VRS]] prognao 155.040 Hrvata. Zbog ratnog stanja sa slobodnih prostora, izbjeglo je 104.000 Hrvata.<ref>[http://www.hic.hr/ratni-zlocini/b-h/muslimani/povijesni.htm HIC.hr] Ratni zločini u BiH</ref>
 
=== Postdaytonska država ===
{{glavni|Bosanskohercegovački Hrvati nakon Daytonskog sporazuma}}
[[Datoteka:City of Mostar.jpg|mini|desnolijevo|220px|Grad Mostar - kulturno, gospodarsko, sveučilišno i političko središte Hrvata u BiH]]
[[Datoteka:Prosvjedi, Široki Brig.jpg|mini|desno|220px|Više od 10.000 prosvjednika tjedan dana nakon huliganskih napada sarajevskih navijača na Široki Brijeg, s kojima su se solidalizirali svi Hrvati Bosne i Hercegovine.]]
Danas su Hrvati u lošem položaju u odnosu na druga dva konstitutivna naroda u BiH - [[Hrvati]] nemaju svoj nacionalni kanal na državnoj televiziji, a u Federaciji BiH česta su preglasavanja [[Bošnjak]]a nad Hrvatima u Domu naroda i Zastupničkom domu Parlamenta [[Federacija BiH|Federacije Bosne i Hercegovine]] i prelijevanje novca iz hrvatskih u bošnjačka područja. Činjenica je da je u [[Republika Srpska|jednom dijelu BiH]] izvršeno etničko čišćenje, dok se u [[Federacija BiH|drugom dijelu]] različitim pritiscima i manipulacijama hrvatski narod dovodi u podređen položaj. Krše se osnovna ljudska prava, a pri tome posebno nemogućnost korištenja [[Hrvatski jezik|hrvatskog jezika]]. Stoga Hrvati žele svoju federalnu jedinicu, entitet.<ref>[http://www.monitor.ba/index.php?Itemid=31&id=5722&option=com_content&task=view Monitor.ba] Hrvati traže treći entitet: Ponovno proglašenje Herceg Bosne?</ref> Među hrvatskim političkim strankama u [[BiH]]: oba HDZ-a<ref>[http://www.hdzbih.org/e-dokumenti/hdz-bih.html HDZBiH.org] Preuzimanje dokumenata</ref><ref>[http://www.hdz1990.org/category/hdz1990/noviustav/ HDZ 1990.org] Platforma za novi Ustav BiH</ref>, HSP-u, HSS-u, NSRZB-u i HKDU-u postoji konsenzus i o federalizaciji BiH, a niti jedna od njih ne odbacuje mogućnost uspostave hrvatske federalne jedinice u sklopu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], koja bi imala višenacionalni karakter.
Line 176 ⟶ 173:
=== Religija ===
{{glavni|Katoličanstvo u Hrvata Bosne i Hercegovine}}
[[Datoteka:Ritratto di giovinetta (possibly Isabella d'Este).jpg|mini|lijevo|Kraljica Katarina]]
Hrvati Bosne i Hercegovine su pretežno katolici. [[Katoličanstvo u Hrvata Bosne i Hercegovine|Svoju su vjeru s izrazitim žarom]] očuvali kroz mnoga teška povijesna razdoblja, a zajedno s njom, očuvali su i svoj nacionalni identitet. Osmansko razdoblje karakterizira stradanje i raseljavanje domaćeg [[hrvat]]sko-[[katoličanstvo|katoličkog]] stanovništva i plemstva, kao i [[islamizacija]] koja je uhvatila korijen uslijed vise čimbenika, među kojima su najvažniji vjerski progon i nasilje, te inferiorni društveni položaj [[kršćani|kršćana]] opterećenih raznim nametima, kao i institucija "devširme", prislinog odvođenja kršćanske djece i odgoja u [[islam]]skom duhu. [[Franjevačka provincija Bosna Srebrena|Samopregalaštvu franjevaca]] treba zahvaliti što se kod hrvatskoga puka u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] pa tako i u [[Dalmacija|Dalmaciji]] i [[Slavonija|Slavoniji]] nisu iskorjenili ni katolička vjera ni osjećaj pripadnosti hrvatskom narodu. Godine [[1881.]] [[Austro-Ugarska]] je potpisala Konkordat s [[Vatikan]]om o uvođenju svjetovne katoličke hijerarhije u Bosni i Hercegovini i tako počinje oporavak Katoličke crkve i njezinih vjernika u toj zemlji. Uspostavljene su četiri [[biskupija|biskupije]]: [[Vrhbosanska nadbiskupija]] sa sjedištem u [[Sarajevo|Sarajevu]] te [[Banjalučka biskupija|Banjalučka]], [[Mostarsko-duvanjska biskupija|Mostarsko-duvanjska]] i [[Trebinjsko-mrkanska biskupija]].
[[Datoteka:Međugorje St.James Church.jpg|mini|desno|Crkva u Međugorju]]
Line 183 ⟶ 180:
===Umjetnost ===
{{glavni|Umjetnost Hrvata Bosne i Hercegovine}}
[[Datoteka:13st Radimlja.jpg|mini|desnolijevo|Stećci, Radimlja pored Stoca]]
Umjetnost podrazumijeva [[Umjetnost Bosne i Hercegovine|umjetničku produkciju hrvatskog naroda]] na prostoru današnje Bosne i Hercegovine. U porječju [[Neretva|Neretve]], [[helenizam|helenizirano]] ilirsko pleme Daorsa širilo je grčki utjecaj. Njihov glavni grad [[Daorson]] na Ošanićima kod [[Stolac (BiH)|Stoca]] predstavlja danas najznačajniji kulturni centar staroga vijeka u BiH. Kompleks stepenastog svetišta u Gradcu pored [[Posušje|Posušja]] iz [[184.]] g. je imao [[mramor]]ni hram posvećen preminulom rimskom caru [[Marko Aurelije|Marku Aureliju]]. Kasnorimska umjetnost u BiH je obilježena gradnjom vila, kršćanskih [[mauzolej]]a, [[bazilika]] i [[oratorij]]a kao: Vila [[Mogorjelo]] blizu [[Čapljina|Čapljine]] (rano IV. stoljeće). U BiH je utjecaj [[Romanika|Romanike]] stizao iz [[Hrvatska umjetnost|Hrvatske]] i nikada nije bio prihvaćen u potpunosti, samo su se koristili neki od elemenata. Npr. Toranj sv. Luke u [[Jajce|Jajcu]] (XV. stoljeće) ili motivi sa [[stećak]]a. Od gotičkih spomenika očuvali su se mnogobrojni nadgrobni spomenici, poznatiji kao stećci. Vrijedni ilumirani rukopisi bosanskog podrijetla nastaju u to vrijeme.
[[Datoteka:Jajce Total View.jpg|mini|desno|Stari kraljevski grad Jajce]]
Line 197 ⟶ 194:
=== Glazba ===
{{glavni|Hrvatska glazba u Bosni i Hercegovini}}
[[Datoteka:Orchestra in the Croatian reading roomin Bugojno 1908.JPG|mini|desnolijevo|Tamburaši u Bugojnu, 1908.]]
[[Hrvatska glazba u Bosni i Hercegovini|Tradicionalna narodna glazba Hrvata u Bosni i Hercegovini]] je uglavnom povezana sa sljedećim: [[Hrvatska glazba u Bosni i Hercegovini#Ganga|gangom]], [[Hrvatska glazba u Bosni i Hercegovini#Klapsko pjevanje|klapskim pjevanjem]], [[Hrvatska glazba u Bosni i Hercegovini#Gusle|guslama]], [[Hrvatska glazba u Bosni i Hercegovini#Tamburica|tamburicom]] i [[Hrvatska glazba u Bosni i Hercegovini#Šargija|šargijom]]. Navedeni glazbeni oblici pjevanja i instrumenti su jedan od stožernih čimbenika [[hrvat]]ske kulture i nacionalnog bića. Oni su izvorište životne radosti, vedrine, poštenih osjećaja i pjesništva. Uz njih se stoljećima rađalo, živjelo, pjevalo, guslilo, naposljetku i umiralo, a uz to su i znak prkosa tuđincu i njegovoj kulturi te su najviše obilježili [[Povijest Hrvata|13. stoljeća hrvatske povijesti]] i slobodno se može reći da su očuvale hrvatski nacionalni identitet. [[Ganga]], [[klapsko pjevanje]] i [[gusle]] su rasprostranjene u zapadnoj [[Hercegovina|Hercegovini]], ali se također u određenoj varijanti može naći i u zaleđu sjeverne Dalmacije, istočne Hercegovine i [[Bosna|Bosne]]. [[Tambura]] (deminutiv [[tamburica]]) je najrasprostranjenija u [[Bosanska Posavina|Bosanskoj Posavini]] i [[Središnja Bosna|Središnjoj Bosni]]. [[Hrvatska glazba u Bosni i Hercegovini#Šargija|Šargija]] je rasprostranjena u sjevernoj Bosni, prije svega u [[Bosanska Posavina|Bosanskoj Posavini]] te u [[Žepče|žepačkom]], [[Novi Šeher|šeherskom]] i [[Studenci (Teslić, BiH)|komušanskom]] kraju pa sve do [[Olovo|Olova]] i [[Vareš]]a.
[[Datoteka:Klapa Sagena koncert Križ nek ti sačuva ime Vatroslav Lisinski 7 rujna 2008.jpg|mini|Klapa]]
Line 204 ⟶ 201:
=== Kulturna baština ===
{{glavni|Hrvatska kulturna baština u Bosni i Hercegovini}}
[[Datoteka:Kraljeva sutjeska altar.jpg|mini|desnolijevo|Kraljeva Sutjeska]]
U pogledu [[Hrvatska kulturna baština u Bosni i Hercegovini|kulturne baštine]] osobito su značajne dvije kraljevske rezidencije: [[Bobovac]] i [[Jajce]]. U [[Kraljeva Sutjeska (franjevački samostan)|Kraljevoj Sutjesci]] čuva se dio gotičkog krilnog oltara sa slikom "Poklonstvo kraljeva" na jednoj, a "Kristove muke" na drugoj plohi. Prva strana, dakle, pripada radosnom ciklusu i za prilike kada je oltar bio otvoren, a druga žalosnom ciklusu, kada su krila bila zatvorena. Srebreni pacifikal u Kreševu zanimljiv je zbog graviranih medaljona na krajevima krakova, u kojima su prikazane osobe odjevene tipično za [[15. stoljeće|XV. stoljeće]]. Od velikog kamenog križa s [[Glamočko polje|Glamočkog polja]], danas u Zemaljskom muzeju, sačuvao se samo donji dio s nogama [[Isus]]a koje su prikovane jedna preko druge, a izvajane naturalistički, s pregibom svojstvenim gotici i kasnijim manirima. Dva rukopisa su izuzetno vrijedna: [[Hvalov zbornik]] i [[Hrvojev misal]]. Oba su pisana u [[Split]]u za potrebe hercega Donjih krajeva i kneza splitskog [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić|Hrvoja Vukčića Hrvatinića]]. Luksuznije opremljen je [[Hrvojev misal]], pisan [[glagoljica|glagoljicom]] između [[1405.]] i [[1407.]] godine za crkvu [[sveti Mihovil|sv. Mihovila]] u Splitu (ili [[Omiš]]u). Posebni dio kulturne baštine Hrvata Bosne i Hercegovine čine mnogobrojna umjetnička djela nastala na tlu [[Hrvatska|Hrvatske]] po narudžbi bosanskohercegovačke vlastele.
[[File:Crown of Elizabeth Kotromanic in Zadar.JPG|mini|desno|Elizabetina kruna]]
Line 211 ⟶ 208:
=== Obrazovanje ===
{{glavni|Hrvatski obrazovni sustav u Bosni i Hercegovini}}
[[Datoteka:Hrvatski narodni kalendar 1907.jpg|mini|lijevo|Napretkov kalendar]]
[[Hrvatski obrazovni sustav u Bosni i Hercegovini|Ognjišta najranije pismenosti]] bili su samostani, među kojima su se posebno isticali Kreševo, [[Franjevački samostan Duha Svetoga u Fojnici|Fojnica]], [[Franjevački samostan Kraljeva Sutjeska|Kraljeva Sutjeska]] i Tolisa, a kasnije i samostani u Hercegovini ([[Franjevački samostan u Humcu|Humac]] i [[Franjevački samostan i crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Širokom Brijegu|Široki Brijeg]]). Za hrvatsko osnovno školstvo u Bosni i Hercegovini za vrijeme Turaka, najviše zasluge pripadaju [[Ivan Franjo Jukić|Ivanu Franji Jukiću]] i [[Grgo Martić|Grgi Martiću]], koji su škole osnivali, pomagali i u njima predavali. Od [[1872.]] godine osnivaju osnovne škole u više mjesta u BiH i školske sestre franjevke Krista Kralja. Njihova je nastava vođenda metodski i stručno, pa su hrvatske katoličke osnovne škole u [[BiH|Bosni i Hercegovini]] pri kraju turskog i početkom austrougarskog perioda u organizacijskom i nastavnom pogledu bile na nivou tadašnjeg osnovnog školstva u naprednijim krajevima. Obrazovni sustav prije [[Rat u BiH|rata u Bosni i Hercegovini]] je dominantno bio orijentiran prema mješavini nacionalnih kultura uz potiskivanje [[hrvat]]skog indentiteta ili na štetu hrvatskih interesa. Osnivanjem [[Herceg-Bosna|Hrvatske zajednice Herceg-Bosne]] početkom rata u Bosni i Hercegovini, na područjima na kojima su Hrvati u većini organizira se nastava u osnovnim i srednjim školama po hrvatskim nastavnim planovima i programima u BiH.
[[Datoteka:Sveuciliste_u_Mostaru-logo.JPG|mini|Grb Sveučilišta u Mostaru]]
Line 218 ⟶ 215:
=== Šport ===
{{glavni|Hrvatski šport u Bosni i Hercegovini}}
[[Datoteka:HŠKZ champions 2009.jpg|desnolijevo|mini|Zrinjski, šesterostruki prvak BiH]]
[[Datoteka:Marin Čilić at the 2009 Wimbledon Championships 02.jpg|thumb|right|160px|Marin Čilić]]
[[Hrvatski šport u Bosni i Hercegovini|Riječ šport]] nekad je označavala svaku [[igra|igru]] i [[zabava|zabavu]]. Tradicionalni športovi su nekada bili jedan od glavnih događanja na selu kod Hrvata u Bosni i Hercegovini. U bogatoj seoskoj tradiciji mnogi stari športovi su već pomalo i zaboravljeni, ali danas ponovno ožive na pojedinim društvenim događanjima u područjima koja naseljavaju bosanskohercegovački Hrvati te motiviraju mlade da ih sačuvaju od zaborava i u njima uživaju. U mostarskoj Staroj gimnaziji ([[Gimnazija Mostar]]) koja je počela djelovati kao škola već [[1897.]] godine, začeo se i [[Hrvatski nogomet u Bosni i Hercegovini|nogomet]] i [[Hrvatski šport u Bosni i Hercegovini#Košarka|košarka]] pa je značaj ove legendarne institucije za razvoj ne samo športa, od presudne važnosti za grad [[Mostar]] i čitavu regiju.<ref name="Zrinjski">[http://zrinjski.info/stranice/stranica-je-jako-lijepa/10/ Zrinjski.info] Povijest - nogomet</ref> Najstariji [[Hrvatski nogomet u Bosni i Hercegovini|hrvatski nogometni klubovi]] u Bosni i Hercegovini su [[HŠK Zrinjski Mostar|Hrvatski športski klub Zrinjski Mostar]], [[NK SAŠK Napredak|Sarajevski amaterski športski klub]] i [[NK Hrvoje Banja Luka|Nogometni klub Hrvoje Banja Luka]], a danas su najuspješniji Zrinjski ([[Nogometna Premijer liga Bosne i Hercegovine|6 naslova prvaka]] i [[Nogometni kup Bosne i Hercegovine|2 kupa BiH]]) i [[NK Široki Brijeg|Nogometni klub Široki Brijeg]] (2 naslova prvaka i kup BiH). Najpoznatiji hrvatski nogometaši iz BiH su: [[Ivica Osim]], [[Josip Katalinski]], [[Mario Stanić]], [[Miroslav Blažević]], [[Miroslav Brozović]], [[Davor Jozić]], [[Franjo Vladić]], [[Blaž Slišković]], [[Vedran Ćorluka]], [[Mladen Petrić]], [[Nikica Jelavić]], [[Danijel Pranjić]], [[Ivan Rakitić]] i [[Dejan Lovren]].