Ruščica: razlika između inačica

Naselje se spominje u vrijeme turskih osvajanja, kada su postojala dva naselja, Gornja i Donja Ruščica. [[Gornja Ruščica]] se nalazila 2 km istočnije od današnjeg sela, na području zvanom ''Jelas'', dok se [[Donja Ruščica]] nalazila na obali rijeke Save, dijelom na području današnjeg sela prema jugu, prema selu [[Gornja Bebrina|Gornjoj Bebrini]]. Poznato je iz kronike Franjevačkog samostana u Slavonskom Brodu kako je stanovništvo Gornje Ruščice bilo katoličko, dok je u Donjoj Ruščici zabilježen veliki broj pravoslavnih vjernika. Oslobađanjem Slavonije, prostor dvaju sela biva uključen u Vojnu krajinu, te se pravoslavno stanovništvo sela Donje Ruščice većim dijelom iseljava u Bosnu, u susjedna sela Liješće i Poloj, dok manji broj ostaje i prelazi na katoličanstvo. Proglasom carice Marije Terezije dva sela bivaju ujedinjena u jedno selo, selo Ruščicu, koje biva preseljeno i ušoreno uz cestu uz rijeku Savu. Do 1780.-ih brigu o katolicima u Ruščici vodili su [[franjevci]] iz Broda, a nakon toga zajedno sa Brodom ulazi u sastav Đakovačke i Srijemske biskupije. 1790. godine osnutkom župe sv. Stjepana kralja u Brodu na Savi, selo Ruščica ulazi u sastav ove župe pri kojoj ostaje sve do osamostaljenja župe Rođenja BDM 1964. godine, u koju ulaze selo Ruščica, kao župno mjesto i selo Gornja Vrba, kao filijala. Raspadom Austro-Ugarske, selo postaje dijelom kotara Broda na Savi. Velik narodni osjećaj nije obišao ni selo Ruščicu, koje postaje dijelom otpora velikosrpskoj politici Kraljevine Jugoslavije. Veliki otpor rezultirao je [[Vrbske žrtve|Vrbsko-ruščičkim žrtvama]] iz [[1935.]] godine, kada je nekolicina mještana sela Ruščice, zajedno sa mještanima Gornje Vrbe, bilo ubijeno od strane kraljevske žandarmerije na putu za Slavonski Brod. od 1941. do 1945. selo biva u sastavu Nezavisne Države Hrvatske i dijelom općine Klakara (do 1947. godine). Nakon rata, i sve do 1993. selo je u sastavu općine Slavonski Brod, kada ponovnom uspostavom općine Klakara ulazi u sastav navedene općine. Velik doprinos selo je dalo i u vrijeme Domovinskog rata, o čemu svjedoči i spomenik poginulim braniteljima u središtu sela.

Od manifestacija u selu poznato je Pokladno jahanje, koje se događa pod vodstvom Konjogojske udruge "Lipicanac" iz Ruščice, svake godine na pokladnu nedjelju. Također, u suradnji sa NK "Posavac", svake godine održava se i Memorijalni turnir "Zvonko Mikolčević", u čast prvog poginulog branitelja iz sela Ruščice.