Gabriele D'Annunzio: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
|||
Redak 27:
== I. svjetski rat ==
U vrijeme ulaska Italije u rat 1915. godine, d'Annunzio je živio u Parizu. Odlučuje se vratiti u domovinu i kao ugledni umjetnik pridružuje se ratnom zrakoplovstvu.<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.centenario1914-1918.it/it/2015/11/25/il-poeta-guerra-gabriele-dannunzio|title=IL POETA IN GUERRA: GABRIELE D'ANNUNZIO|author=25. studenog 2015.|date=4. ožujka 2020.|work=|language=talijanski|publisher=centenario 1914-1918.it|accessdate=4. ožujka 2020.}}</ref> U postrojbi kojom zapovijeda njegov bliski prijatelj Giuseppe Garrassini Garbarino, već u kolovozu 1915. godine nadlijeće [[Trst]], bacajući letke. U narednim godinama će obavljati uglavnom propagandne poslove, i pisati za talijanske vojnike i civilno stanovništvo o svojim nerijetko ekstravagantnim ratnim zadaćama. Od ozljede koju je zadobio kao letač, 1916. godine gubi desno oko. Protiv savjeta liječnika, vraća se u postrojbu, te će između ostalog, moći pisati o svojem sudjelovanju u zračnim napadima na [[Poreč]], [[Pula|Pulu]] i [[Kotor]]. Iz jedne zračne akcije 1917. godine vratio se zrakoplov u kojem je letio sa 134 pogotka protuzračne obrane. Sudjeluje i u nekim akcijama kopnene vojske, hrabreći vojnike. U veljači 1918. godine plovi na torpednom čamcu talijanske ratne mornarice na [[Bakar]]. Izvrsno literarno prikazani (doslovno: opjevan) napad na Bakar (poduhvat poznat pod nazivom ''beffa di buccari'') postati će jedan među njegovim najpamćenijim djelima, a čitav torpedni čamac MAS 96 na kojem je plovio - zapovjednik je bio kapetan Luigi Rizzo, koji će kasnije pratiti D'Annunzija u njegovom osvajanju Rijeke, pa biti promoviran u admirala i grofa od [[Premuda|Premude]]<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.agorametropolitana.it/limpresa-di-buccari-con-lammiraglio-luigi-rizzo/|title=L’impresa di Buccari con l’Ammiraglio Luigi Rizzo|author=|date=16. lipnja 2018.|work=|language=talijanski|publisher=Agora Metropolitana|accessdate=4. ožujka 2020.}}</ref> - do danas se nalazi izloženim u njegovom dvorcu, do kojega je prenijet stotinama kilometara od mora.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.vittoriale.it/vita-gabriele-dannunzio/partecipazione-alla-grande-guerra-e-impresa-di-fiume/|title=LA PRIMA GUERRA MONDIALE E L’IMPRESA DI FIUME|author=|date=|work=|language=talijanski|publisher=Vitoriale.it|accessdate=4. ožujka 2020.}}</ref>
Plod napada na Bakar bila je vrlo dojmljiva vojnička "Kvarnerska pjesma" o tridesetorici koji se ukrcavaju na brod, na kojemu je kao tridesetprva - smrt; koja će se putnica s pohoda sigurno vratiti, ako se slučajno nitko od ove tridesetorice ne vrati s pogibeljne plovidbe u Kvarner, koji se zaljev (njegovi valovi, dno, ptice, sol, straže, plač...) spominje u završnim stihovima 14 uzastopnih strofa, uz riječi kasnijeg fašističkog pokliča "Eia - Alalà!".<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.poesie.reportonline.it/poesie-di-gabriele-d-annunzio/la-canzone-del-quarnaro-di-gabriele-d-annunzio.html|title=La canzone del Quarnaro di Gabriele D'Annunzio|author=Gabriele D'Annunzio|date=1918.|work=|language=talijanski|publisher=Poesie, 2014.|accessdate=4. ožujka 2020.}}</ref>
U činu [[Bojnik|bojnika]], povjerena mu je u ožujku 1918. zapovjedništvo eskadrile mornaričkih zrakoplova stacionirane na otočiću kod Venecija. U kolovozu iste godine, kao zapovjednik svoje slijedeće eskadrile, uspijeva organizirati svoju dugo pripremanu misiju leta do dalekog [[Beč|Beča:]] 6 talijanskih zrakoplova su preletjeli preko 1.000 km od Venecije, kako bi bacao letke nad Bečom. Pred demobilizaciju biva unaprijeđen u [[Pukovnik|pukovnika]].▼
▲U činu [[Bojnik|bojnika]],
Vojnička karijera nije bila samozatajna, kako se uobičajeno očekuje od vojnika: on se uvijek ponašao kao zvijezda, uživao nepodijeljeni interes vojnika i civila, te si dopuštao razne ekstravagancije - nerijetko rizične za njega samoga i za druge talijanske vojnike.▼
▲Vojnička karijera nije bila samozatajna, kako se uobičajeno očekuje od vojnika: on se uvijek ponašao kao zvijezda, uživao nepodijeljeni interes vojnika i civila, te si dopuštao razne ekstravagancije - nerijetko rizične za njega samoga i za druge talijanske vojnike.<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.storico.org/belle_epoque/gabriele_dannunzio.html|title=Le imprese militari di Gabriele d’Annunzio|author=Simone Valtorta|date=ožujak 2014.|work=|language=talijanski|publisher=Storico.it|accessdate=4. ožujka 2020.}}</ref>
== D'Annunzio i Rijeka ==
| |||