Inačica od 1. veljače 2020. u 19:10 uredi HmxBot (razgovor \| doprinosi) Botovi 19.624 edits m zamjena čarobnih ISBN poveznica predlošcima (mw:Requests for comment/Future of magic links) i/ili općeniti ispravci ← Starija izmjena		Inačica od 5. ožujka 2020. u 23:06 uredi ukloni ovu izmjenu Walter9 (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici, Ophoditelji 11.007 edits m →‎Hrvatski i slavonski sabori u razvijenom srednjem vijeku Novija izmjena →
Redak 125: === Hrvatski i slavonski sabori u razvijenom srednjem vijeku === Budući da je kraljevstvo od druge polovice [[13. stoljeće\|13. stoljeća]] bilo razdijeljeno na dvije upravne jedinice (dukat Slavonija i kraljevina Hrvatska i ~~Slavonija~~Dalmacija), postojala su dva zasebna sabora: '''[[Slavonski sabor\|slavonski]]''' i '''[[Hrvatsko-dalmatinski sabor\|hrvatski]]'''. U [[Zagreb]]u je [[19. travnja]] [[1273.]] godine. održan prvi poznati [[sabor]], sa sačuvanim zapisnikom i zaključcima. Tada je utvrđen i naziv sabora: "Opći sabor čitave kraljevine Slavonije" (''Congregatio Regni tocius Sclavonie generalis''), a njegove se odluke nazivaju ''statuta et constitutiones'' (odredbe sa zakonskom snagom). Odluke Sabora svojim pečatom potkrepljivao je [[ban]].<ref>http://www.sabor.hr/Default.aspx?art=1496&sec=404&dm=2</ref> Na tom saboru sudjelovali su predstavnici [[Zagrebačka županija\|Zagrebačke]], [[Varaždinska županija\|Varaždinske]], [[Križevačka županija\|Križevačke]] i [[Virovitička županija\|Virovitičke županije]], a sastajao se ponajviše u [[Križevci]]ma, Zagrebu i [[Čazma\|Čazmi]].<ref>Šišić, Ferdo, Povijest Hrvata, pregled povijesti hrvatskog naroda 600.-1526., prvi dio, Marjan tisak, Split, 2004., str. 256.</ref> Hrvatski sabor (''Congregatio regnorum Dalmatiae et Croatiae generalis'') u izvorima se prvi put pouzdano javlja oko [[1350.]] godine. Tada je kod sela [[Podbrižane]], koje se nalazilo južno od [[Benkovac\|Benkovca]] u Lučkoj županiji, održana skupština (''congregatio'') na kojoj je plemenu Virevića potvrđena pripadnost [[Plemstvo dvanaest plemena Kraljevine Hrvatske\|instituciji dvanaest plemena]] (''Nobiles duodecim generationum regni Croatie'').<ref>Jakšić, Nikola, ''Hrvatski srednjovjekovni krajobrazi'', Split, 2000.</ref> Hrvatski sabor sastajao se u [[Knin]]u, [[Nin]]u i [[Bihać]]u, a kasnije u [[Topusko]]m i u Ripču kraj Bihaća. Saborima je predsjedao redovito [[herceg]] ili [[ban]], a ponekad i [[kralj]] (kralj [[Žigmund Luksemburški\|Žigmund]] sudjelovao je na [[krvavi sabor križevački\|krvavom križevačkom saboru]] [[1397.]] godine, na kojem su ubijeni hrvatski ban [[Stjepan II. Lacković\|Stjepan Lacković]] i kralju suprotstavljeni plemići, [[Matijaš Korvin]] je predsjedao saborima u Križevcima [[1466.]] i u Zagrebu [[1481.]] godine, a [[Vladislav II. Jagelović\|Vladislav II.]] saboru u [[Virovitica\|Virovitici]] [[1495.]] godine).<ref>Šišić, Ferdo, Povijest Hrvata, pregled povijesti hrvatskog naroda 600.-1526., prvi dio, Marjan tisak, Split, 2004., str. 256.-257.</ref>

Hrvatski sabor: razlika između inačica