Martin Luther: razlika između inačica

'''Martin Luther''' ([[Eisleben]], [[10. studenog]] [[1483]]. -– Eisleben, [[18. veljače]] [[1546]].), [[Njemačka|njemački]] teološki i vjerski reformator, začetnik protestantske reformacije.

Njegova vjerska reformacija duboko je utjecala na političke, ekonomske, obrazovne i jezične prilike u svijetu što ga je učinilo jednom od najvažnijih figura europske povijesti. Martin Luther rođen je 10. studenog [[1483]]. godine u mjestu [[Eisleben]]. Osnovno i srednje obrazovanje Martin Luther stjecao je u Mansfeldu, Magdeburgu i Eisenachu. Godine [[1501]]. u dobi od 17 godina upisao se na sveučilište u [[Erfurt]]u. Njegov otac Hans Luther, podrijetlom iz seljačke obitelji, bio je [[rudar]] u [[rudnik]]u bakra u podrčjupodručju Mansfelda.

U studenome [[1510]]., zbog poslova svoga reda, posjetio je [[Rim]] gdje je obnašao dužnosti uobičajene za svećenika-gosta i bio šokiran raskošnim i razuzdanim životom rimskog svećenstva.<ref name="moljac"/> Godine 1511. postao je profesor biblijske [[Egzegeza|egzegeze]] u Wittenbergu. Iako još uvijek nesiguran u vlastiti spas Luther je postao aktivni propovjednik, učitelj i administrator.<ref name="moljac"/> Negdje u vrijeme proučavanja Novog Zavjeta u pripremama za svoja predavanja počeo je vjerovati kako kršćani nisu spašeni zahvaljujući vlastitim naporima već Božjom milošću, koju oni prihvaćaju u vjeri ("''Da, milošću ste spašeni -– po vjeri. To ne dolazi od vas; to je dar Božji''" Ef 2.8). [[31. listopada]] [[1517]]. na vrata crkve u Wittenbergu{{Nedostaje izvor}} izvjesio na javnu raspravu svojih 95 teza o [[Indulgencija|indulgencijama]], dogmama i uređenju crkve. Povod za to bio je dolazak dominikanca [[Johann Tetzel|Tetzela]], papinog opunomoćenika za prodavanje [[oprost]]a. Tetzel je tada naime, u papino ime prodavao oproštajnice od prošlih i budućih grijeha, bez potrebe vjere i pokajanja, oproštenje se moglo kupiti ne samo za žive, već i za mrtve koji navodno borave u [[čistilište|čistilištu]]. Zanimljivo je spomenuti da prethodno opisani događaj Luther nijednom riječju nije spomenuo ni u jednom svom djelu iako je tim događajem obilježen početak vjerske reformacije. Lutherov je proglas izazvao veliko zanimanje javnosti i veoma brzo je preveden na [[njemački jezik]] (izvorno ga je Luther napisao na latinskom jeziku) te proširen diljem [[Njemačka|Njemačke]]. Rasprava o oprostu brzo se pretvorila u napad na papinstvo, a zatim i na čitavu tradicionalnu crkvenu organizaciju. Unatoč nalogu [[papa|pape]] [[Lav X|Lava X.]] (1518.) da se opravda pred njegovim izaslanikom, kardinalom Cajetanom (Tommaso de Vio) ostao je čvrsto pri svojim tezama.

Oženio se 1525. godine Katharinom von Bora, bivšom časnom sestrom. Time je on jasno pokazao što misli o [[celibat]]u. Brak je bio uspješan, a supruga mu je postala važan oslonac u životu. Na vjerskom planu, međutim, Luther je doživljavao sukobe i unutar svoga pokreta te se tako razišao s radikalnim Münzerom, kao i s nekim drugim velikim reformatorima svoga vremena -– [[Erazmo Roterdamski|Erazmom Roterdamskim]] (koji zapravo nije bio reformator, jer je do smrti ostao katolik, a samog je Luthera još prije njegove ekskomunikacije upozoravao na pogubnost djela koje je započeo) i Zwinglijem. Luther je oštro istupio i protiv [[Anabaptizam|anabaptista]] tražeći za njih progon i smrtnu kaznu.

Njegov vjerni pristaša bio je [[Philipp Melanchthon]] koji je bio njegov zastupnik na saboru u [[Augsburg]]u [[1530]]. godine, a na koji Luther nije mogao doći jer je prognan. Premda to zapravo i nije točno, jer je Melanchtona Luther nazivao ''Leisetreter'', što bi se moglo prevesti kao »mekušac«, zbog njegove popustljivosti i sklonosti kompromisima s Katoličkom Crkvom. Godinu dana ranije, 1529., Luther je objavio svoju najpopularniju knjigu -– Mali [[katekizam]], u kojoj objašnjava teologiju evangeličke reformacije jednostavnim i slikovitim jezikom. Godine [[1532]]. Luther prevodi [[Stari zavjet]] s originalnog [[Hebrejski jezik|hebrejskog]] na njemački. Iste godine djelo je i objavljeno. U međuvremenu njegov se utjecaj raširio diljem sjeverne i istočne Europe. Razlog tome bio je taj što je branio nezavisnosti vladara od crkvenog nadleštva (kasnije će taj njegov stav biti intepretiran na načine suprotne njegovoj prvotnoj namjeri). Kada je [[1525]]. planuo Seljački ustanak u krajevima gdje su kneževi i plemići bili mahom katolici, Luther je pokušao posredovati svojim autoritetom. Međutim, kada je ustanak zahvatio i protestantska područja, izrazito oštro je istupio protiv ustanika, podržavajući i smrtnu kaznu za vođe pobune.

Do [[1537]]. godine Lutherovo zdravlje bilo je ozbiljno načeto. Istovremeno sve ga više zabrinjava preporod papinskog utjecaja, kao i oni potezi koje je on smatrao pokušajem [[Židovi|Židova]] da iskoriste konfuziju među kršćanima i ponovo otvore pitanje [[Isus]]ova poslanja. Smatrajući i sebe odgovornim za nastalu situaciju napisao je oštru polemiku protiv Židova, kao i polemike protiv papinstva i radikalnog krila reformista -– [[Anabaptizam|anabaptista]] (Treba, međutim, spomenuti i da je Luther u ranijim godinama svoga djelovanja bio protivnik teološki motiviranog antižidovstva, te je tada napisao i poznato djelo "Isus Krist je rođen kao Židov" u kojem se zalaže za novozavjetni odnos prema Židovima koji je pozitivan, vidi Rimljanima 11. poglavlje). Ipak, njegove će antižidovske teze omogućiti stvaranje antisemitske Njemačke evangeličke Crkve (tzv. ''Deutsche Christen'') u doba nacizma, a koja je zastupala izrazito rasističke stavove, predstavljajući se crkvom arijevske rase. U zimu [[1546]]. godine Luther je zamoljen da razriješi spor između dva mlada grofa koja su vladala u području Mansfelda, gdje se rodio. Iako razmjerno star i bolestan, krenuo je na put, razriješio spor i umro [[18. veljače]] [[1546]]. u [[Eisleben]]u.

* [[luteranizamLuteranizam]]

* [[Protestantizam]]

* [http://www.archiv-vegelahn.de/nachschlagwerke_luther.html Martin Luther -– Eine Bibliographie] {{De icon}}

[[Kategorija: Reformacija|Luther, Martin]]

[[Kategorija: Teolozi|Luther, Martin]]

[[Kategorija: Religija u Njemačkoj|Luther, Martin]]