Razlika između inačica stranice »Povijest Poljske«

Obrisano 235 bajtova ,  prije 5 mjeseci
bez sažetka
 
 
=== Za vrijeme prvih Pjastovića ===
[[Poljska]] je dobila naziv po plemenu Poljana koji su u [[10. stoljeće|10. stoljeću]] pokorili poljska plemena Pomerana na sjeveru, Šležana u [[Šleska|Šleskoj]], Mazovljana u središnjoj [[Poljska|Poljskoj]], Poljan, Lenđana i Višljana na jugu oko [[Krakov|Krakova]] na području između rijeka [[Visla|Visle]] i [[Odra|Odre]] pod vlašću kneza [[Mješko I.|Mješka I.]] u [[10. stoljeće|10. stoljeću]] oko 960. godine s centrom u [[Gniezno|Gnieznu]]. <ref name=":0" /> <ref name=":1">Michał Timowski, Najkrotsza historia Polski (hrvatsko izdanje -Kratka povijest Poljske, prijevod: Magdalena Najbar-Agičić, Matica Hrvatska, Zagreb, 1999., {{ISBN|953-150-534-9}}), Wydawnictwo Trio, Warszawa, 1995.</ref>On je bio prvi poznati vladar iz dinastije [[Pjastovići|Pjastovića]]. Za njegova vladanja, [[966.|godine 966]]., [[Poljaci]] su primili [[kršćanstvo]], a poljska država priznala vlast [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetog Rimskog Carstva]]. [[Mješko I.|Mieszko I.]] osnovao je i prvu poljsku biskupiju u [[Poznan]]u [[968.|968. godine]] na čelu s biskupom [[:pl:Jordan_(pierwszy_biskup_Polski)Jordan|Jordanom]]. <ref name=":0" /> Državu je stavio u zaštitu prepustivši je [[Sveta Stolica|Svetoj Stolici]] [[990.|990. godine]] u dokumentu [[:pl:Dagome_iudex|Dagome Iudex]], a umro je [[992.|992. godine]] prepustivši državu svom nasljedniku [[Boleslav I. Hrabri|Boleslavu I. Hrabrom]].<ref name=":0" />[[Datoteka:MieszkoDagome.jpg|mini|276x276px|[[Mješko I.]]|left]]Za vladanja [[Boleslav I. Hrabri|Boleslava I. Hrabrog]] ([[992]]. – [[1025.]]) [[Poljska]] se proširila na oblast [[Lužica|Lužice]], [[Češka|Češke]], [[Moravska|Moravske]] i [[Slovačka|Slovačke]]. Htio je povećati samostalnost Poljske i ta težnja se vidi u slanju misionarskih ekspedicija [[997.|997. godine]], pod vodstvom praškog biskupa [[Adalbert Praški|Sv. Vojtjeha]], u misiju pokrštavanja poganskih Prusa.<ref name=":0" /> Ondje [[Adalbert Praški|Sv. Vojtjeh]] pogiba i [[999.|999. godine]] je proglašen svetim, a tijelo mu je prebačeno u katedralu u [[Gniezno|Gnieznu]]. <ref name=":0" /><ref name=":1" />Za vrijeme vladavine [[Boleslav I. Hrabri|Boleslava I. Hrabrog]] postignut je veliki napredak u diplomatskim odnosima sa [[Sveto Rimsko Carstvo|SRC-om]] kada je [[Oton III., car Svetog Rimskog Carstva|Oton III.]] proglasio [[Boleslav I. Hrabri|Boleslava I. Hrabrog]] patricijem carstva u [[Gniezno|Gnieznu]] iznad groba [[Adalbert Praški|Sv. Vojtjeha]] te u istoimenom gradu osnovao nadbiskupiju. Osnovao je biskupije u [[Krakov|Krakovu]], [[Wrocław|Wrocławu]] i [[Kołobrzeg|Kołobrzegu]].<ref name=":1" /> Nakon [[Oton III., car Svetog Rimskog Carstva|Otona III.]] carstvo na čelu sa [[Henrik II. Sveti|Henrikom II. Svetim]] mijenja svoju politiku i pokreće 3 poljsko - njemačka rata ([https://pl.wikipedia.org/wiki/Wojna_polsko-niemiecka_1002-1005], [https://pl.wikipedia.org/wiki/Wojna_polsko-niemiecka_1007-1013] i [https://pl.wikipedia.org/wiki/Wojna_polsko-niemiecka_1015-1018]) u kojima [[Boleslav I. Hrabri]] izlazi kao pobjednik.<ref name=":1" /> Svoju poziciju učvršćuje pohodom na [[Kijev]] [[1018.|1018. godine]] gdje, prema legendi, krunidbenim mačem [[Szczerbiec|Szczerbiecom]] udario u Kijevska vrata. [[1025.|1025. godine]] biva okrunjen i tim činom kneževina [[Poljska]] postaje kraljevina. Iste godine i umire, a nasljeđuje ga [[Mješko II.]] koji šest godina kasnije nakon poraza od [[Nijemci|Nijemaca]], [[Rusini|Rusina]] i [[Česi|Čeha]] biva lišen krune. Umire [[1034.|1034. godine]].<ref name=":1" />
 
Nakon smrti Mješka II., zemlja tone pod poganskom pobunom i ustankom velikaša. U toku pobune uništena je crkvena organizacija, a prijestolonasljednik [[:pl:Kazimierz_I_Odnowiciel|Kazimir I. Obnovitelj]] je bio primoran otići iz zemlje te gubi krunu.<ref name=":1" /> Pritom [[Česi]] zauzimaju [[Šleska|Šlesku]] te uništavaju [[Gniezno]] i [[Poznanj]]. Zahvaljujući njemačkoj pomoći vraća se u zemlju, ali samo kao knez. Premješta prijestolnicu u [[Krakov]], a pod kneževinu vraća [[Mazovjecko vojvodstvo|Mazoviju]], [[Šleska|Šlesku]] i [[Pomorje]]. <ref name=":0" /><ref name=":1" /> Najveća zamjerka njegove vladavine je u tome što nije uspio osamostaliti kneževinu. Umire [[1058.|1058. godine]]. <ref name=":1" /> Nasljeđuje ga [[:pl:Bolesław_II_Szczodry|Boleslav II. Smjeli]]
[[Mješko I.]]|left]]Za vladanja [[Boleslav I. Hrabri|Boleslava I. Hrabrog]] ([[992]]. – [[1025
 
]].) [[Poljska]] se proširila na oblast [[Lužica|Lužice]], [[Češka|Češke]], [[Moravska|Moravske]] i [[Slovačka|Slovačke]]. Htio je povećati samostalnost Poljske i ta težnja se vidi u slanju misionarskih ekspedicija [[997.|997. godine]], pod vodstvom praškog biskupa [[Adalbert Praški|Sv. Vojtjeha]], u misiju pokrštavanja poganskih Prusa.<ref name=":0" /> Ondje [[Adalbert Praški|Sv. Vojtjeh]] pogiba i [[999.|999.godine]] je proglašen svetim, a tijelo mu je prebačeno u katedralu u [[Gniezno|Gnieznu]]. <ref name=":0" /><ref name=":1" />Za vrijeme vladavine [[Boleslav I. Hrabri|Boleslava I. Hrabrog]] postignut je veliki napredak u diplomatskim odnosima sa [[Sveto Rimsko Carstvo|SRC-om]] kada je [[Oton III., car Svetog Rimskog Carstva|Oton III.]] proglasio [[Boleslav I. Hrabri|Boleslava I. Hrabrog]] patricijem carstva u [[Gniezno|Gnieznu]] iznad groba [[Adalbert Praški|Sv. Vojtjeha]] te u istoimenom gradu osnovao nadbiskupiju. Osnovao je biskupije u [[Krakov|Krakovu]], [[Wrocław|Wrocławu]] i [[:pl:Kołobrzeg|Kołobrzegu]].<ref name=":1" /> Nakon [[Oton III., car Svetog Rimskog Carstva|Otona III.]] carstvo na čelu sa [[Henrik II. Sveti|Henrikom II. Svetim]] mijenja svoju politiku i pokreće 3 poljsko - njemačka rata ([https://pl.wikipedia.org/wiki/Wojna_polsko-niemiecka_1002-1005], [https://pl.wikipedia.org/wiki/Wojna_polsko-niemiecka_1007-1013] i [https://pl.wikipedia.org/wiki/Wojna_polsko-niemiecka_1015-1018]) u kojima [[Boleslav I. Hrabri]] izlazi kao pobjednik.<ref name=":1" /> Svoju poziciju učvršćuje pohodom na [[Kijev]] [[1018.|1018. godine]] gdje, prema legendi, krunidbenim mačem [[:pl:Szczerbiec|Szczerbiecom]] udario u Kijevska vrata. [[1025.|1025. godine]] biva okrunjen i tim činom kneževina [[Poljska]] postaje kraljevina. Iste godine i umire, a nasljeđuje ga [[:pl:Mieszko_II_Lambert|Mješko II.]] koji šest godina kasnije nakon poraza od [[Nijemci|Nijemaca]],[[Rusini|Rusina]] i [[Česi|Čeha]] biva lišen krune. Umire [[1034.|1034. godine]]. <ref name=":1" />
 
Nakon smrti Mješka II., zemlja tone pod poganskom pobunom i ustankom velikaša. U toku pobune uništena je crkvena organizacija, a prijestolonasljednik [[:pl:Kazimierz_I_Odnowiciel|Kazimir I. Obnovitelj]] je bio primoran otići iz zemlje te gubi krunu.<ref name=":1" /> Pritom [[Česi]] zauzimaju [[Šleska|Šlesku]] te uništavaju [[Gniezno]] i [[Poznanj]]. Zahvaljujući njemačkoj pomoći vraća se u zemlju, ali samo kao knez. Premješta prijestolnicu u [[Krakov]], a pod kneževinu vraća [[Mazovjecko vojvodstvo|Mazoviju]], [[Šleska|Šlesku]] i [[Pomorje]]. <ref name=":0" /><ref name=":1" /> Najveća zamjerka njegove vladavine je u tome što nije uspio osamostaliti kneževinu. Umire [[1058.|1058. godine]]. <ref name=":1" /> Nasljeđuje ga [[:pl:Bolesław_II_Szczodry|Boleslav II. Smjeli]]
 
Boleslav II. Smjeli se nakon uspješnih ratova uspio [[Poljska|Poljskoj]] povratiti status kraljevine, okrunivši se za kralja [[1076.|1076. godine]].
 
==== ''Prva podjela'' ====
U [[18. stoljeće|18. stoljeću]] [[Poljsko-Litavska Unija]] podijeljena je 3 puta između 3 države. Prva podjela dogodila se [[1772.|1772. godine]] sporazumom između [[Rusko Carstvo|Ruskog Carstva]], [[Pruska|Pruske države]] i [[Habsburška Monarhija|Habsburške Monarhije]]. [[Pruska]] je zauzela Istočnu [[Pomorje|Pomeraniju]] (bez [[Gdanjsk|Gdanjska]]), [[:en:Warmia|Warmije]] i dio [[Kujavsko-pomeransko vojvodstvo|Kujavije]], [[Habsburška Monarhija]] [[Malopoljska|Malopoljsku]] južno od [[Visla|Visle]], [[:en:Podolia|Podolije]] i dio [[Volinj|Volinja]], a [[Rusko Carstvo]] sjeveroistočni teritorij [[Poljsko-Litavska Unija|Unije]] s gradovima Mstislav, Vitebsk i Polock te poljski dio [[:pl:InflantyInflantija|Inflantije]] (područje današnjih baltičkih država i Kalingradske oblasti). <ref name=":1" />
 
==== ''Druga podjela'' ====
Druga podjela odvila se [[1793.|1793. godine]], dvije godine nakon donošenja [[:pl:Konstytucja_3_majaustav 3. svibnja|Ustava 3. Svibnja]], između [[Rusko Carstvo|Ruskog Carstva]] i [[Pruska|Pruske]] te je okupirano područje od oko 200.000 km<sup>2</sup> s oko 4 milijuna stanovnika. Većinski dio postaje ruski protektorat te ustav postaje ništavan. <ref name=":1" />
 
==== ''Treća podjela'' ====
Treća podjela odvila se [[1795.|1795. godine]] ponovno između tri države koje su sudjelovale i u prvoj podjeli. [[Pruska]] je zauzela [[Mazovjecko vojvodstvo|Mazoviju]] s [[Varšava|Varšavom]] i područje do rijeke [[Njemen]], [[Habsburška Monarhija]] područje između rijeka [[:pl:Pilica|Pilice]], [[Visla|Visle]] i [[Južni Bug|Južnog Buga]], a [[Rusko Carstvo]] istočno od rijeka [[Zapadni Bug|Zapadnog Buga]] i [[Njemen]].<ref name=":1" /> Time prestaje višestoljetna politička i kulturna neovisnost Poljske države i započinje "Dugo [[19. stoljeće]]"<ref name=":0" /> koje će trajati sve do kraja [[Prvi svjetski rat|WWI]]. Nakon zadnje podjele [[Poljsko-Litavska Unija|Poljsko-Litavske Unije]] posljednji kralj Stanisław August Poniatowski morao je abdicirati i prebačen je u [[Sankt-Peterburg]] gdje je umro [[1798.]]
 
== Poljska u 20-om stoljeću ==
[[Datoteka:RzeczpospolitaII.png|mini|208x208px|Poljska od [[1921]]. do [[1939]].]]
 
Poljska je opet uspostavljena kao neovisna država nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] službeno 11. studenog [[1918.]] godine. Taj isti dan služi kao obilježavanje kraja [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], koji je završio potpisivanjem kapitulacije Njemačke 11. studenog 1918. u 11 sati i 11 minuta. Poljaci tog dana obilježavanju Dan nezavisnosti (na poljskom [[:pl:Narodowe_Święto_Niepodległości|Narodowe Święto Niepodległości]]). Poljska se u tom međuratnom razdoblju još zove i [[:pl:II_RzeczpospolitaDruga Republika|Druga Republika]]. Nakon Prvog svjetskog rata Poljsku je zadesio još jedan rat; rat sa Sovjetima, nazvan [[Sovjetsko-poljski rat]]. Trajao je od [[1919.]] do [[1921.]], a formalno je završio mirom u Rigi. Na tijek rata uvelike je utjecala pobjeda nad Sovjetima u blizini [[Varšava|Varšave]] popularno zvana "Čudo na Visli" (na poljskom [[:pl:Bitwa_Warszawska|Cud nad Wisłą]]). Nakon rata Poljska je, untaoč predloženoj [[Curzonova linija|Curzonovoj liniji]] na [[Pariška mirovna konferencija 1919.|Pariškoj mirovnoj konferenciji 1919.]], dobila velika područja na istoku poput [[Vilnius|Vilniusa]] i [[Lavov|Lavova]], pomaknuvši granicu 150 km istočno od dogovorene linije. U ratu se profilirao general [[Józef Piłsudski]], koji će do svoje smrti [[1935.]] godine s pauzama biti "Načelnik države" (na poljskom [[:pl:Naczelnik_Państwa|Naczelnik Państwa]]), premijer republike i ministar vojske.
[[Datoteka:Curzon linia.jpg|alt=Curzonova linija|mini|266x266px|Poljske granice kako su one trebale izgledati nakon WWI. Tek su nakon WWII realizirane]]
Godine [[1939]]. podijeljena je Poljska između [[Njemačka|Njemačke]] i [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]]. Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], Poljska je dobila nova područja na zapadu, ali je izgubila dvostruko veća područja na istoku. Time je u većoj mjeri ispoštovana [[Curzonova linija]]. [[Njemačka]] je nakon rata izgubila ogromna područja na istoku, koja su pripala [[Poljska|Poljskoj]] kao kompenzacija za ratna stradavanja. [[Poljaci]] i [[Ukrajinci|Ukrajinc]]<nowiki/>i iz nekoć istočnih dijelova Poljske deportirani su u zapadne dijelove, koji su nekoć pripadali [[Njemačko Carstvo|Njemačkom Carstvu]], a [[Nijemci]] su protjerani u [[Njemačka|Njemačku]]. Nova poljska republika organizirana je kao komunistička država pod imenom [[Narodna Republika Poljska]].