Srnetica: razlika između inačica

Srnetica je upravno pripadala Ključu. Knez je gazdovao na Bravsku i sve do 1941. godine obnašao je tu dužnost i u Srnetici. <ref name=drinic/> Prometnom i strateškom značaju pridonosila je jednaka udaljenost od Strmice, Jajca i Prijedora. U bivšoj Jugoslaviji Srnetica je sve do 1976. godine bila je željezničko čvorište na najvišoj nadmorskoj visini. Poslovanje je bilo živo. Sve do gašenja pruge svakog je dana prolazilo je kroz Srneticu na više desetaka putničkih i teretnih vagona. Vlakom je bio dostupna iz Zagreba, Sarajeva, Ljubljane i Beograda. Reodvno je dolazio dnevnik tisak iz svih glavnih gradova republika bivše Jugoslavije. Gradić je imao život i prateću infrastrukturu. Djelovala je [[osnovna škola]], [[ambulanta]] i [[kino-dvorana]]. Sadržaj u kinima bio je aktualan, što je bilo u Sarajevu, sutradan je bilo u Srnetici. U školu je išlo po pedesetak učenika, najviše djeca željezničara i šumskih radnika. Bila je i pravoslavna crkva sv. Jurja, čije je temelje teško pronaći danas.<ref name=nezavisne/> Srnetica je imala [[korzo]], plesove, razvijen zabavni život, razvijene obrte kod kojih su dolazile stranke iz Knina i Drvara, ljekarnu opremljeniju od beogradske, tri liječnika te nešto poslije i nogometni klub<ref name=drinic/> [[FK Željezničar Srnetica|Željezničar]] koji je igrao u oblasnoj ligi Banje Luke, 4. ligi.1961. godine u Srnetici je živjelo 636 stanovnika, većinom Srba. Uz Drvar, bilo je jedino naselje u drvarskoj općini sa značajnim udjelom Hrvata, kojih je bilo 46.<ref>[http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf Popis stanovništva FNRJ 1961.]</ref> Isto je bilo 1971. godine kad je na popisu od 487 stanovnika, većinom Srba, zabilježeno 20 Hrvata te 43 Muslimana. Muslimana je u drvarskoj općini bilo u značajnijem broju u Drvaru, Srnetici, Potocima i Gruborskom Naslonu.<ref>[http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf Popis stanovništva SFRJ 1971.]</ref> Do ukidanja pruge 1976. godine u radničkom gradu živjelo je oko 3.500 stanovnika. Ukidanjem pruge naselje je naglo opustjelo. Tada su mnogio napustili Srneticu i mnogi su se odselili u Prijedor.<ref name=nezavisne/> 1981. u Srnetici je bilo tek 11 stanovnika, 8 Srba i 3 Hrvata.<ref>[http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf Popis stanovništva SFRJ 1981.] </ref> Pruga je bila važna i za Drvar, jer desetljeće nakon ukidanja pruge Drvar je pao s 22.000 na 16.500 stanovnika. Naselje je raspad Jugoslavije dočekalo pusto. Sve su zgrade nagrizene vremenom i mnoge su ruševne. Do mjesta se danas može doći tek uskim šumskim putem R410. Planira se obnoviti uskotračnu prugu Srnetica - Mliništa - Šipovo, što bi imalo ekonomsku, turističku i ekološku opravdanost. Prvo bi se postavila pruga Srnetica - Potoci, a u drugoj fazi Mliništa - Šipovo - Jezero. Osnovana je udruga za obnovu pruge. Planira se da se krak pruge od Srnetice produži od lokaliteta Vrletina i da se prugom Srnetica poveže sa Šipovom, objekt gdje će se smjestiti ljude i dalekovod iz Uvale do Srnetice. Zbog postojeće vode naselje bi imalo mogućnosti turističkog razvitka.<ref name=nezavisne>(srp.) [https://www.nezavisne.com/novosti/drustvo/Srnetica-izgubljeni-grad-u-srcu-planine-Klekovace/41549 Nezavisne.com] Željko Derajić: ''Srnetica izgubljeni grad u srcu planine Klekovače'', 30. svibnja 2009. (pristupljeno 10. ožujka 2020.)</ref>