Bosanski Petrovac: razlika između inačica

[[Konstantin Porfirogenit|Konstantin Porfirogenet]] spominje ovo područje 950. godine u svom djelu "De administrando imperio" pod nazivom ''Pesenta''. To je latinsko ime za [[Starohrvatske županije|starohrvatsku]] župu Pset. Iz ranosrednjovjekovnih vremena datira romanička crkva u Koluniću. Do turskih osvajanja, ovaj kraj neprekidno je bio dio hrvatskih država, Kraljevine Hrvatske i povremeno srednjovjekovne Bosne. Period [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]] bogat je mnoštvom kako materijalnih tako i pisanih dokumenata. U jednom spisu crkvenog sabora u [[Split]]u iz 1185. godine stoji na latinskom jeziku "Tiniensis episcopus habeat sedem suam in Tenin et habeat et has parochias: Tenin, Campun, Verchreca, Pset". Ovaj podatak govori da je parohija ili županija Pset u crkvenom pogledu pripadala Kninskoj biskupiji. Prvi poznati župan po imenu Dionizije (župan od Poljane i Pseta) se spominje 1266. Poslije se prostrana župa dijelila na dva dijela sa dva grada, Veliki i Mali Pset. Ima pretpostavka da je [[Mali Pset]] bio tamo gdje je sada grad [[Krupa]], a da je [[Veliki Pset]] tamo gdje su sada razvaline nekog grada na [[Grmeč]]u. 1278. i 1280. držali su ova prostransva sinovi kneza Babonega, kasnije prozvani [[Babonići]], i poslije knezovi [[Blagajski]].<ref>[[Vjekoslav Klaić]]: Županija Pset (Pesenta) i pleme Kolunić, Vjesnik Arheološkog muzeja u Zagrebu, 1928., str. 1-12</ref> Po prvi put su ovi krajevi ušli u sastav srednjovjekovne bosanske države u periodu 1322. - 1332. za šta je zaslužan ban [[Stjepan II. Kotromanić]]. Već u pisanim dokumentima iz [[1334]]. godine spominje se mjesto pod nazivom ''St. Petri de eodem'', ali kao hrvatski posjed. Tada je nastupio dugogodišnji period, sve do 1520. godine, kada je ovo područje više puta mijenjalo svoje gospodare u zavisnosti od toga tko je bio na hrvatsko-ugarskom prijestolju i u kakvom je odnosu bosanski vladar prema njemu.