Edgar Degas: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m ispravak gramaticke greske
m ispravak gramaticke greske
Redak 25:
Isprva je slikao [[povijesne scene]] i [[portret]]e po ugledu na Ingresa, no za razliku od Ingresa - samo portrete svojih prijatelja. Poznat je po slikama [[konj]]a i plesačica, počeo je s povijesnom slikom kao što su [[Mladi Spartanci]]. Kroz svoje slikarstvo mnogo se više zanimao za teme iz realnog života nego za povijesne i mitološke teme. Nakon godina slikanja [[uljene boje|uljenim bojama]], 1870ih je zavolio i počeo da slika u [[pastel]]u i [[tempera|temperi]]. Pod utjecajem talijanskog slikarstva, okupiran uglavnom bojom, slikao je pored portreta i [[akt]]ova i pojave iz svakodnevnog života, te pretežito prizore iz kazališta (balerine) i konjskih utrka. Zanima ga prije svega pokret tijela, koji je prikazivao točno i realistički, a pritom su na njega utjecali [[japan]]ski [[drvorez|drvoresci]] ([[Utamaro]] i [[Kacušika Hokusaj|Hokusaj]]). Motive je tražio na konjskim trkalištima i u kazalištu, a oko [[1872]]. počeo je crtati i slikati plesačice. U svojim slikama je uspijevao uhvatiti, sažetim i lepršavim pokretom, trenutna raspoloženja, a njegovo duboko osećanje karaktera ljudi daje težinu čak i naizgled slučajnim prizorima. Kad je prišao inpresionizmu, nije napustio svoju sklonost crtanju i [[crtež]]u, pa su njegova najljepša djela nastala u tehnici [[pastel]]a. Izradio je i niz [[bakropis]]a, [[litografija]], a bavio se i sitnom plastikom.
 
Godine [[1865.]], neki od njegovih radova izloženi su u [[Salon]]u (službena umjetnička izložba na akademiji Lijepih umjetnosti u Parizu). Sljedećih pet godina nekih od njegovih radova koji su bili izloženi u Salonu postupno su bili prihvaćeni u Svijetu konvencionalnih umjetnosti. Godine [[1870.]], izbio je [[Francusko – Pruski rat]] i Degas je stupio u Nacionalnu gardu; branio je [[Pariz]] te mu je ostalo malo vremena za slikanje. Tijekom rata otkriven mu je problem s očima koji ga muči ostatak života. God. [[1873.]], posjećuje sjevernu Ameriku, a [[1886.]] po posljdnjiposljednji put sudjeluje na izložbi impresionista.
 
Nikad se nije ženio te je posljednje godine svog života proveo skoro slijep, besciljno lutajući ulicama [[Pariz]]a, dok nije umro [[1917.]] god.