Josip Manolić: razlika između inačica

Politikom se počeo baviti [[1937.]] godine. Već sljedeće godine postaje omladinskim i sindikalnim rukovoditeljem. Za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] (1941. - 1945.) postaje organizacijski sekretar PK SKOJ-a za Hrvatsku. Po ustroju [[OZNA|OZNA-e]] [[1944.]] godine upućen je kao glavni zapovjednik u akciju oslobođenja [[Bjelovar]]a i okolice. [[1946.]] godine Manolić odlazi u Zagreb za načelnika odjela za izvršenje kaznenih sankcija u tadašnjem Sekretarijatu za unutrašnje poslove (između ostalog provodi utamničenje nadbiskupa [[Alojzije Stepinac|Alojzija Stepinca]]). [[1948.]] postaje načelnik u Sekretarijatu unutrašnjih poslova [[NR Hrvatska|NR Hrvatske]]. Kao visokorangirani dužnosnik [[UDBA|UDBE]], nadzirao je sve zatvore za političke zatvorenike u SFRJ. U međuvremenu, 1960. diplomira na Pravnom fakultetu u [[Zagreb]]u. 1960. godine postaje šef SUP-a (Sekretarijata unutarnjih poslova ) u SFRJ.

 

 

Jedan je od osnivača [[HDZ]]-a na zagrebačkom Jarunu (tzv. "barakaši") [[1989.]] Godine [[1990.]] postaje potpredsjednik Predsjedništva Republike Hrvatske. Početkom 1990-ih drugi je čovjek u novonastaloj Republici Hrvatskoj, odmah je do [[Franjo Tuđman|Franje Tuđmana]], kojemu je bliski suradnik. Od [[24. kolovoza]] [[1990.]] do [[17. srpnja]] [[1991.]] obnašao je dužnost [[predsjednik Vlade Republike Hrvatske|predsjednika Vlade RH]], naslijedivši [[Stjepan Mesić|Stipu Mesića]] na toj dužnosti, jer je ovaj bio izabran za hrvatskog člana u [[Predsjedništvo SFRJ|Predsjedništvu SFRJ]]. Za vrijeme Manolićeva mandata [[Hrvatski sabor]] je [[25. lipnja]] [[1991.]] donio [[Ustavna odluka o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske|Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske]] i [[Deklaracija o proglašenju suverene i samostalne Republike Hrvatske|Deklaraciju o proglašenju suverene i samostalne Republike Hrvatske]] čime je započet proces razdruživanja Hrvatske od [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|jugoslavenskih republika i autonomnih pokrajina]], a Hrvatska je proglašen a nezavisnom i suverenom državom. Međutim, pod pritiskom međunarodne zajednice je [[7. srpnja]] [[1991.]] [[Brijunska deklaracija|Brijunskom deklaracijom]] odgođeno daljnje razdruživanje Hrvatske od Jugoslvaije, što će se u konačnici dogoditi [[8. listopada]] [[1991.]] donošenjem [[Odluka o raskidu državnopravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ|Odluke o raskidu državnopravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ]] od strane [[Hrvatski sabor|Hrvatskog sabora]].