Razlika između inačica stranice »Zvornik«

Dodan 81 bajt ,  prije 1 godinu
Osmanska državna politika davala je povlašteni status pravoslavnoj Crkvi, koja je to obilato koristila za pritisak na Hrvate katolike. U srednjem Podrinju bilo je mnogo prelazaka katoličkih Hrvata na pravoslavlje, oko [[Srebrenica|Srebrenice]], Zvonika i [[Bratunac|Bratunca]]. Do konca 16. i 17. stoljeća mnogi su ovdašnji Hrvati katolici nestali, zbog velikog egzodusa, masovno protjeranih, pobijenih, a preživjeli su nasilno prevedeni na drugu vjeru, na islam, a oni siromašniji na pravoslavlje.<ref>[https://www.hop.com.hr/2016/08/04/svi-arheoloski-nalazi-i-ostaci-srednjovjekovne-bosne-i-hercegovine-nose-zapadne-i-hrvatske-oznake-i-odlike/ HOP - nezavisni news portal] Dragan Ilić: ''Svi arheološki nalazi i ostaci srednjovjekovne Bosne i Hercegovine nose zapadne i hrvatske oznake i odlike'', 4. kolovoza 2016. (pristupljeno 23. ožujka 2017.)</ref> Dio protjeranih podrinjskih Hrvata iz Zvornika, Srebrenice i Bratunca završio je svoju seobu u Slavoniji, poglavito njenom istočnom dijelu, osobito oko Đakova i Našica. Drugi dio protjeranih podrinjskih Hrvata završio je u u mađarskom dijelu Baranje sve do Pečuha, Mohača i još dalje do Baje. I današnji naraštaji hrvatske nacionalne manjine u Mađarskoj čuvaju uspomene i sjećanja na progon od strane Turaka u 16. i 17. stoljeću s njihovih ognjišta kraj Drine, točnije iz Zvornika, Srebrenice i Bratunca. <ref name="HOP-jedinstvena bosanska vikarija">[http://www.hop.com.hr/2016/11/15/jedinstvena-bosanska-vikarija-je-dolaskom-turaka-podijeljena-na-slobodnu-vikariju-bosna-hrvatska-i-na-okupiranu-vikariju-pod-turcima-bosna-srebrena/ HOP portal] Dragan Ilić: ''Jedinstvena Bosanska vikarija je dolaskom Turaka podijeljena na slobodnu vikariju Bosna - Hrvatska i na okupiranu vikariju pod Turcima Bosna Srebrena'', 15. studenoga 2016. (pristupljeno 30. studenoga 2016.)</ref><ref name="Svjetlo riječi-Kako se razvijala"/><ref name="Svjetlo riječi-prošlost i sadašnjost"/>
 
[[Datoteka:Зворник, Дрина 1876.jpg|mini|desno|Zvornik 1876. godine]]
U Zvorniku se nalazi [[franjevci|franjevački]] [[franjevački samostan i crkva sv. Marije u Zvorniku|samostan i crkva sv. Marije]] po čijem [[zvonik]]u je grad dobio ime. [[1538.]] su ga Osmanlije srušile, a crkvu pretvorile u džamiju. Franjevci su napustili Zvornik ponijevši sa sobom čudotvornu Gospinu sliku te se nastanili u [[Gornja Tuzla|Gornjoj Tuzli]].<ref>[http://www.bosnasrebrena.ba/v2010/samostani-i-zupe/samostansko-podrucje-tuzla/tuzla.html bosnasrebrena.ba]</ref> Odande su morali iseliti [[1541.]] kad je kasaba doprla do kršćanske varoši Izvorišta.<ref>[http://www.bhstring.net/tuzlauslikama/tuzlarije/viewtzvremeplov.php?id=48 bhstring.net]</ref> Uz seobu franjevaca iz Zvornika je vezana jedna legenda. Kad su Turci zauzeli [[franjevački samostan u Zvorniku]], redovnici su se zaputili u Gornje Soline. Sa sobom su nosili sliku Majke Božje. Putem su naišli na jednog Turčina koji je kopljem proboo sliku. Iz slike je potekla krv, a taj Turčin na to je skočio s konjem u Drinu. Potom se okamenio i počeo valjati po vodi, a prizoru su svjedočili brojni katolici, pravoslavci i muslimani.<ref>[http://www.fst.ba/zupe/tuzla_izvjesca.php fst.ba]</ref>
 
2.203

uređivanja