Inačica od 16. ožujka 2020. u 06:23 uredi Potoksedeslav (razgovor \| doprinosi) 2.203 edits →‎Povijest ← Starija izmjena		Inačica od 16. ožujka 2020. u 06:26 uredi ukloni ovu izmjenu Potoksedeslav (razgovor \| doprinosi) 2.203 edits →‎Postosmanlijsko razdoblje Novija izmjena →
Redak 210: Dolaskom nove uprave, 1880. i uz dopuštenje tadašnjeg zvorničkog načelnika Mujage Alispahića katolicima je vraćena njihova crkva sv. Marije, muslimanima dotadašnja Fethija džamija. Prenamijenjena crkva u džamiju koja je bila na brijegu ponad grada već neko vrijeme u osmanskoj vlasti nije bila u upotrebi kao džamija.<ref name="Hoće li"/> Tako su 1880. obnovljeni su franjevački samostan i crkva sv. Marije. Muslimani su u to vrijeme imali 12 džamija u gradu. Godine 1899. na zahtjev lokalnih muslimana koji su htjeli nazad zgradu crkve, carski dvor udovoljio je muslimanima na način da je crkva iseljena, a objekt nije pripao nitkome. 1903. obnovljena je zvornička župa izdvajanjem dijela župa iz bijeljinske župe. 1907. sagrađena je [[crkva Srca Isusova u Zvorniku\|nova katolička crkva]], posvećena Srcu Isusovom,<ref name="kczs-zvornik"/> prvo drvena, pa zatim i zidana. Katolici Hrvati, premda manjina u gradu, osnovali su povjerenstvo pa zatim i podružnicu [[HKD Napredak]] koja je dugo godina djelovala.<ref name="Hoće li"/> Iz popisa stanovništva [[1910.]], vidi se da je grad te godine imao 732 kuće i 3.688 stanovnika, od čega 2.092 [[Muslimani\|muslimana]], 754 [[Srbi\|Srba]], 185 [[Katolici\|katolika]], 9 [[Evangelisti\|evangelista]], 148 [[Židovi\|židova]] i 498 vojnih osoba. Za vrijeme [[kraljevina Jugoslavija\|kraljevine Jugoslavije]] ([[1918]]. - [[1941]]) Zvornik je sjedište ~~sreza~~kotara. Od [[1929]]. pripadao je [[Drinska banovina\|Drinskoj banovini]] sa sjedištem u Sarajevu. U toku [[2. svjetski rat\|drugog svjetskog rata]], odnosno [[NOB]]-e (1941.-1945.), Zvornik je bio u sastavu [[NDH\|Nezavisne države Hrvatske]]. Bio je sjedište kotarske oblasti Zvornik, u [[Velika župa Usora-Soli\|Usori-Soli]]. <ref name="Bućin"> Rajka Bućin: [http://hrcak.srce.hr/file/15826 Prilog poznavanju institucija: zakonski okvir rada velikih župa NDH], Arh. vjesn., god. 44 (2001.), str. 219, 222</ref> Nakon drugog svjetskog rata, jugoslavenske vlasti zatrle su trag katoličkoj crkvi. Nacionalizirale su zgradu katoličke crkve, srušili ju 1946., materijal iskoristili za izgradnju žitnog spremišta, a na mjestu crkve podignuli zgradu pošte. Ostao je samo drveni zvonik.<ref name="kczs-zvornik"/> Zvornik je u novoj Jugoslaviji središte kotara i općine, kasnije Međuopćinske regionalne zajednice (općine Zvornik, [[Bratunac]], [[Srebrenica]], [[Vlasenica]] i [[Šekovići]]). ~~Zvornik je u novoj Jugoslaviji središte sreza i općine, kasnije Međuopćinske regionalne zajednice (općine Zvornik, [[Bratunac]], [[Srebrenica]], [[Vlasenica]] i [[Šekovići]]).~~ Od rušenja crkve, župnik iz [[Bijeljina\|Bijeljine]] preuzeo brigu o vjernicima. Broj katolika u Zvorniku 1975. bio je 350. Nakon srpskih osvajačkih ratova 1990-ih, u Zvorniku je ostalo samo 15 katoličkih obitelji. Zvornička župa danas nema ni crkve ni župne kuće. Župnik koji pokriva grad skrbi i o o vjernicima [[Bratunac\|Bratunca]] i Srebrenice. Privremeno mu je sjedište u Tuzli. Misu katolici slave jedino u kapeli sv.Marije u Srebrenici.<ref name="FST">[https://web.archive.org/web/20081230023347/http://www.fst.ba/zupe/zvornik_povijest.php Franjevački samostan sv. Petra i Pavla - Tuzla] ''Župa Srca Isusova - Zvornik'' (pristupljeno 7. lipnja 2016.)</ref> Danas je zvornička župa spojena sa srebreničkom. Nema ni crkvu ni župnu kuću. 31. prosinca 2014. u župi Zvornik-Srebrnica bilo je 25 domaćinstava sa 70 katolika, od čega Zvornik – 10 domaćinstava sa 35 katolika, Bratunac (7,21), Srebrenica (7,14) i [[Sapna]] (1,1). <ref name="kczs-zvornik"/>

Zvornik: razlika između inačica