Starokatolička Crkva: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Oznake: mobilni uređaj m.wiki
Redak 20:
 
Za provedbu i osnivanje Hrvatske Starokatoličke Crkve u Zagrebu je sazvan i održan prvi crkveni sabor (Sinoda) 21. i 22.1.1924. godine. Na saboru je bilo nazočno 12 starokatoličkih svećenika i 16 izaslanika starokatoličkih općina i crkvenih organizacija. Jednoglasno je izabran Biskup Marko Kalogjera, pred saborom je položio propisanu zakletvu. Tako je provedeno osnivanje Hrvatske Starokatoličke Crkve, a izabranog Biskupa Marka Kalogjeru 25. veljače 1924. godine u Nizozemskoj u Utrechtu zaređuje Nadbiskup Nizozemske Starokatoličke Crkve Franja Kennick. Sinodalno vijeće šalje dokumente od 23. 1. 1924. i zaključke prvog Crkvenog sabora Ministarstvu Vera u Beogradu. Nadležno Ministarstvo prima odluke na znanje i saopćava da je suglasno s odlukama Sinode te da se putem Narodnih novina objavi isto. Objavljeno je 24. 6. 1924. godine pod brojem 15.360. Ministarstvo također izjavljuje da ne postoje nikakve prepreke i da je suglasno da Crkva kao nacionalna Hrvatska Crkva u nazivu nosi hrvatsko ime. Ovim činom od državne vlasti službeno je priznata Hrvatska Starokatolička Crkva.
 
U Hrvatskoj Starokatolička crkva je često bila žrtva vjerske netrpeljivosti i nedostatka tolerancije. Na primjer, nadbiskup [[Alojzije Stepinac]] bio je nepomirljivi neprijatelj starokatolika, smatrajući je »truležom na našem narodnom organizmu«. Stepinac je zapisao u svom dnevniku da apelira na vlast u [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevini Jugoslaviji]], [[Banovina Hrvatska|Banovini Hrvatskoj]] i kasnije u [[NDH]], da zabrane Starokatoličku crkvu.
 
[[Hrvatska starokatolička crkva]] danas ima više stotina pripadnika, ponajviše u Zagrebu i Slavoniji (Šaptinovci).