Bosanskohercegovački Hrvati u Austro-Ugarskoj i Kraljevini Jugoslaviji: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m zamjena čarobnih ISBN poveznica predlošcima (mw:Requests for comment/Future of magic links) i/ili općeniti ispravci |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 2:
== Austro-ugarsko razdoblje ==
[[Datoteka:Sarajevo Catholic Church 1900.jpg|mini|Sarajevska katedrala, oko 1900. godine]]
Od [[1878.]] do [[1918.]] godine traje [[austro-ugarska|austrijska]] uprava u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Tijekom toga perioda, najznačajni procesi koji su oblikovali društvo bili su: ponovno uključivanje Bosne i Hercegovine u kulturni i politički prostor [[Europa|Europe]] (od [[1878.]] BiH i njeni narodi su dio europskog poretka, i njena sudbina je povezana s europskim ideologijama, sukobima i geopolitičkim planovima) i konačna kristalizacija [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačkih]] [[Hrvat]]a i [[Srbi|Srba]] od etničko-vjerskih u moderne političke subjekte, ili, od naroda u nacije, integrirane u nacionalni korpus zajedno sa svojim sunarodnjacima izvan BiH. [[Bošnjaci|Bosanskohercegovački Muslimani]], koji su teško primili odvajanje od [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]], i prvi puta se našli pod vlašću stranog, [[kršćanstvo|kršćanskog]] i [[Zapadna Europa|zapadnog]]
Od [[1882.]] godine, austrougarski upravitelj Bosne i Hercegovine, [[Mađarska|mađarski]] povjesničar [[Benjamin Kallay]], pokušavao je, sustavnom politikom promovirati termin "Bošnjak", koji bi "pokrio" sve stanovnike [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], te djelovao kao glavni faktor stvaranja bošnjačke nacije. U praksi se to očitovalo u financiranju pro-bošnjačkih publikacija i udruga, aktivnom promidžbom u školstvu, kao i zabrani ili gušenju [[hrvat]]skih i srpskih nacionalnih udruga. No, ta ideja, da se administrativno stvori nova nacija, s muslimanskim plemstvom kao stožerom cijeloga projekta, bila je u začetku osuđena na propast. Pokušaji negiranja već postojećih nacija (hrvatske i srpske) u Bosni i Hercegovini samo su doveli do porasta netrpeljivosti. Godine [[1906.]] i [[1907.]] su osnovane nacionalne stranke bosanskohercegovačkih Muslimana, Srba i Hrvata. Izbori [[1910.]] godine, koji su se pretvorili u "upisivanje" ljudi u svoje nacionalne stranke, samo su potvrdili propast bošnjačkog kvazinacionalnog programa. Povijesno, interesantna je pojava da se ideologija slična Kallayizmu pojavljuje kao velikonacionalna opcija [[Bošnjaci|bosanskohercegovačkih Muslimana]] koncem [[20. stoljeće|XX.]] i početkom [[21. stoljeće|XXI. stoljeća]], što pokazuje da bizarne političke ideje uskrsavaju u promijenjenim okolnostima.
| |||