Revolucija 1848. – 1849.: razlika između inačica

m
mNo edit summary
== Naslijeđe ==
 
Iako revolucije širom Europe, kao ni ona u Hrvatskoj, na izgled nisu ostvarile željene rezultate, štoviše, bio je obnovljen [[apsolutizam]] u većoj mjeri nego što je bio prije revolucije, one su imale dugoročne posljedice. S jedne su strane rezultirale razočaranjem, spoznajom da revolucija pobjedom otvara put preradikalnim zahtjevima i [[teror]]u, a završava u [[Despotizam|despotizmu]] ([[Francuska revolucija]] u Napoleonovoj diktaturi, a revolucije 1848. u neoapsolutizmu i autoritarnom carstvu [[napoleon III.|Napoleona III.]]). Radikali su se razočarali u umjerenom građanstvu, što će jačati novu ideologiju – [[socijalizam]], koji se počeo oblikovati 1848. S druge strane, donijele su ipak nešto novo. Kao i vladari razdoblja restauracije (1815.–48.), monarsi su nakon 1848. shvatili da moraju prihvatiti promjene i postupno su uvodili reforme koje je tražila revolucija ili potvrdili one proglašene 1848. (Napoleon III. vratio je opće pravo glasa muškaraca iz 1848., koje je bila ograničila liberalna vlada 1851; bio je ukinut staleški sustav u zemljama gdje je još postojao, [[Pruska]] i [[Sardinija]] zadržale su ustave i sl.). Nakon neoapsolutizma u 1850.-ima gotovo su sve europske države postale parlamentarne (ustavne) monarhije. S odgodom su bili ostvareni i neki nacionalni zahtjevi iz revolucije 1848.–49. (nacionalno [[ujedinjenje Italije]] i Njemačke, [[Austro-Ugarska|dualističko preuređenje]] Habsburške Monarhije kao ustupak Mađarskoj).
 
== Poveznice ==