Dvorac Pejačević u Virovitici: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 28:
Srednjovjekovni burg izgrađen je na blagom uzvišenju, bio je to utvrđeni [[Feudalizam|feudalni]] grad okružen vodenim opkopom – ''Wasserburg'', koji je razrušen tijekom učestalih turskih provala i osvajanja grada [[1552.]] godine. Dolaskom [[Turci|Turaka]] nekadašnji srednjovjekovni burg postao je tipična turska masaba: Ulam – paša daje očistiti opkop oko gradskih zidina, izgrađen je masivni bedem od drvenih palisada i nabijene zemlje, četiri okrugle kule i jedna četvrtasta nad ulazom. Takav izgled grada zadržati će se sve do 1684. godine kada Virovitica prestaje biti dio [[Osmansko Carstvo|Turskog Carstva]]. Kao što su Turci razorili nekadašnji srednjovjekovni burg, tako je i [[rekonkvista]] tijekom 17. st. razrušila tursku masabu. Virovitica postaje privatno vlasništvo 1726. godine, kad prelazi u vlasništvo velikaških obitelji: Cordona, Pejačević, Schaumburg – Lippe, [[Drašković]]. [[Datoteka:Dvorac Pejačević, Virovitica - jugozapad.JPG|mini|270px|Izgled dvorca 2010. godine, prije zadnje obnove]]
Nezaobilazan trag u kulturno-povijesnoj baštini Virovitice ostavila je obitelj Pejačević koja ulazi u povijest grada [[1749.]] godine i ostaje prisutna idućih 90 godina. Kraljica Marija Terezija dodjeljuje im tada virovitičko vlastelinstvo kao naknadu za izgubljeni posjed koji je ušao u sastav Vojne krajine. Kao virovitički vlastelin prvi u obitelji spominje se Marko barun Pejačević koji u to vrijeme živi u skromnoj kući unutar nekadašnje turske utvrde gdje ima i svoju privatnu kapelicu. Obitelj dobiva nasljednu grofovsku titulu [[1772.]] godine i od tada se počinju potpisivati kao ''Virovitički (de Veröcze)''. Dotadašnji način stanovanja nije bio dovoljno reprezentativan za grofovsku titulu pa [[Antun Pejačević|Antun I. (III.) Pejačević]] tijekom [[1798.]] i [[1799.]] godine daje razrušiti postojeću utvrdu koja je već tada bila u ruševnom stanju i na tom mjestu gradi dvorac kao novo sjedište vlastelinskog posjeda koji će svojom veličinom i kvalitetom gradnje ilustrirati moć vlastelina. Mjesto gradnje nije slučajno odabrano: blago uzvišenje i središnja pozicija unutar trgovišta s kojeg dvorac dominira i simbolizira stvarni status njegova vlasnika te tako postaje glavni nositelj identiteta grada, zbog čega se i danas češće naziva gradskim dvorcem nego dvorcem Pejačević.
==Dvorac Pejačević/Schaumburg-Lippe==
| |||