Nautički turizam: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
(sažetak izmjene uklonjen)
Redak 1:
'''Nautički [[turizam]]''' je specifični oblik turizma obilježen kretanjem turista plovilima po [[more|moru]] ili [[rijeka (vodotok)|rijekama]] uključujući njihovo pristajanje u [[luka|lukama]] i [[marina]]ma i obuhvaća svu infrastrukturu u lukama i marinama potrebnu za njihov prihvat. Prema prihodima koji se ostvaruju takvim kretanjima, nautički turizam je jedan od unosnijih oblika turizma za turistički receptivnu zemlju.
 
Oblik je suvremenih športsko-rekreacijskih i zabavnih putovanja jahtama i dr. luksuznim plovilima. U Hrvatskoj ima izvanredneizvanrednih razvojnerazvojnih pogodnosti sitnorazvedenukao morskušto obalusu: razvedena morska obala s mnogobrojnim prirodno zaštićenim uvalama, ugodno podneblje s umjerenim vjetrovima i povoljnom valovitošću mora u ljetnoj sezoni kupanja i krstarenja, prirodne i spomeničke privlačnosti, te prednosti povoljnoga prometnoga položaja na gl. turističkim vratima hrv. dijela Jadrana.
 
== Povijest U Hrvatskoj ==
PočetciPočeci nautičkoganautičkog turizma u obalnomeobalnom moru Hrvatske pojavljuju se na kraju 14 .st. i u prvoj pol.polovici 20 .st. Tako je npr. austr. nadvojvoda Karl Stephan jahtom Ossero posjetio 1899. [[Poreč]], njemački je car Vilim II. sa suprugom Augustom Viktorijom jahtom [[Hohenzollern]] doplovio 1908. u Pulu, crnog. kralj Nikola I. Petrović jahtom Roumija doplovio je 1911. na Brijune, austr. prijestolonasljednik [[Franjo Ferdinand]] sa suprugom Sofijom brodom Lacroma stigao je 1912. u [[Rovinj]], talijanski nobelovac [[Guglielmo Marconi]] jahtom Elettra posjetio je 1932. Brijune, engl. kralj Eduard VIII. s prijateljicom [[Wallis Simpson]] 1936. jahtom Nahlin krstario je Jadranom te posjetio Boku kotorsku, [[Dubrovnik]], [[Rab]] i dr. mjesta. N. t. znatnije se razvija od poč.početka 1970-ih, poglavito od osnutka tvrtke ACI i popularizacijom jahtinga.
 
Procjenjuje se da nautičar tijekom krstarenja potroši nekoliko puta više financijskih sredstava od klasičnoga gosta u vrhu kupališne sezone, kada su cijene usluga najviše. Prihodi se ostvaruju od naplate stalnoga ili tranzitnoga veza u moru ili mjesta na kopnu, servisnih usluga i održavanja plovnih objekata, iznajmljivanja prostorija i plovila (charter), usluga jedrara i tapetara, trgovačkih i ugostiteljskih usluga, prodaje goriva na crpkama i dr.