Razlika između inačica stranice »Travanjski rat«

Nema promjene veličine ,  prije 6 mjeseci
m
Prema najranijim njemačkim službenim podacima broj ratnih zarobljenika iznosio je 6 298 časnika i 337 864 dočasnika i vojnika, sve [[Srbi|Srba]].<ref>''Der Feldzug auf dem Balkan'', str. 64.</ref> Prema američkim izvorima koji se temelje na zaplijenjenim njemačkim ispravama, Nijemci su zarobili oko 254 000 vojnika i časnika, računajući samo Srbijance.<ref>United States, Department of the Army, ''The German Campaigns in the Balkans'', str. 64.</ref> Pišući kasnije na osnovi potpunije evidencije, Terzić tvrdi da je zarobljeno oko 375 000 ljudi, od toga su 30 000 zarobili Talijani. Nakon puštanja raznih kategorija ljudi, uključujući neke bolesnike, on procjenjuje da je na kraju ostalo oko 200 000 ratnih zarobljenika u Njemačkoj, a 10 000 u Italiji, te da su 90% njih bili Srbi. Još kasnije njemački službeni izvor procjenjuje broj jugoslavenskih ratnih zarobljenika u Njemačkoj 21. lipnja 1941. na 181 258, uključujući i one koji su pušteni, pobjegli ili umrli. Od tog broja 13 559 bili su časnici.<ref>KTB/OKW/WFSt I, 1106.</ref> Na njemačkoj strani u Travanjskom ratu bio je samo 151 ubijeni, 392 ranjena i 15 nestalih. U svom naletu na Beograd, 41. oklopni korpus izgubio je samo jednog časnika, žrtvu civilnog snajpera.
 
Sile pobjednice su zaplijenile rezerve novca koje su jugoslavenske vlasti pripremlile za plaćanje ratnih troškova, te su ih koristile za financiranje svojih potreba. Barem 60 tona zlatnih poluga, 2 tone zlatnih kovanica, 6 milijuna američkih dolara i 2 milijunemilijuna britanskih funti iz jugoslavenskih državnih rezervi će zaplijeniti Talijani (od toga će, smatra se više od 20 tona prisvojiti Mussolinijev časnik [[Licio Gelli]], koji će za njihovu krađu biti okrivljen tek 1998. godine<ref>{{Citiranje weba|url=http://www1.adnkronos.com/Archivio/AdnAgenzia/1998/09/10/Politica/GELLI-ACCUSATO-DI-AVER-RUBATO-20-TONNELLATE-DORO-NEL-1942_153800.php|title=GELLI: ACCUSATO DI AVER RUBATO 20 TONNELLATE D'ORO NEL 1942|author=|date=9. listopada 1998|work=|language=talijanski|publisher=Adnkronos|accessdate=17. travnja 2019.}}</ref>).<ref>{{Citiranje weba|url=https://web.archive.org/web/20090129164630/http://www.focus.it/Storia/speciale/Licio_Gelli_il_burattinaio_d_Italia.aspx|title=Licio Gelli, il burattinaio d'Italia|author=Feruccio Pinotti - Focus Storia n° 19 (aprile 2008)|date=19. travnja 2008|work=|language=talijanski|publisher=Focus|accessdate=17. travnja 2019.}}</ref>
 
Dijelovi Kraljevine Jugoslavije će biti pripojeni državnim područjima Njemačke, Italije, Mađarske, Bugarske i Albanije pod Talijanskom okupacijom. Na preostalim dijelovima područja biti će osnovani [[Nezavisna Država Hrvatska]], [[Kraljevina Crna Gora (1941.)|Kraljevina Crna Gora]] (kao dio [[Talijansko kolonijalno carstvo|Talijanskog Imperija]]) i [[Nedićeva Srbija]]. Te države pod svojom okupacijom će Italija i Njemačka nesmiljeno gospodarski iskorištavati za podupiranje svojih ratnih potreba.<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.znaci.net/00003/524_15.pdf|title=Tomasevich, Jozo, "Rat i revolucija u Jugoslaviji 1941-1945; okupacija i kolaboracija" (prijevod s izvornika na engleskom), Zagreb, EPH-Liber 2010., str. 783-790|author=|date=|work=|language=|publisher=|accessdate=17. travnja 2019.}}</ref> Nakon što u tim područjima nastaju ustanci s formiranjem [[Četnici u Drugom svjetskom ratu|četnički]]<nowiki/>h i [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|partizanskih]] postrojbi, u ratnim zbivanjima je izginulo izrazito mnogo ljudi, najviše u NDH gdje se i odvijalo najviše borbenih aktivnosti - čak su i partizanske i četničke postrojbe iz Srbije sve do 1945. godine pretežno ratovale na području NDH. Na traženje Hitlerove Njemačke, na čitavom području bivše Kraljevine Jugoslavije provođen je [[holokaust]] nad Židovima i [[porajmos]] (uništenje) nad Romima.
62

uređivanja