'''ExoMars''' je program pod europskim vodstvom koji obuhvaća više letjelica, a trenutno ga razvijaju [[Europska svemirska agencija]] (ESA) i [[NASA]];. letjeliceBilo ćeje bitipredviđeno poslaneposlati letjelice u misiju [[2016.]] i [[2018.]] godine.<ref name=split >{{Cite news|first=Michael A. Taverna|last=|coauthors=|authorlink=|title=ESA Proposes Two ExoMars Missions|date=19. rujna 2009.|publisher=Aviation Week|url=http://www.aviationweek.com/aw/generic/story_channel.jsp?channel=space&id=news/Exomars101909.xml&headline=ESA%20Proposes%20Two%20ExoMars%20Missions|work=|pages=|accessdate=30. studenog 2009.|language=}}</ref> Osnovna znanstvena misija tog programa bit će potraga za [[biomarker]]ima na [[Mars]]u, bilo onima iz prošlosti ili iz sadašnjosti. Dva [[rover]]a s dvometarskom bušilicom koristit će se za [[prikupljanje podataka]] s raznih dubina [[Marsova površina|Marsove površine]], gdje bi se mogla naći [[tekuća voda]] i gdje bi [[mikroorganizmi]] mogli preživjeti djelovanje [[kozmičke zrake|kozmičkih zraka]].<ref name="Dartnell, L.R. 2007">Dartnell, L.R. et al., "Modelling the surface and subsurface Martian radiation environment: Implications for astrobiology," Geophysical Research Letters 34, L02207, {{doi|10.1029/2006GL027494}}, 2007.</ref><ref>{{cite news | first = Mike Wall | title = Q & A with Mars Life-Seeker Chris Carr | date = 25. ožujka 2011. | url = http://www.space.com/11232-mars-life-evolution-carr-interview.html | work = Space.com | accessdate = 25. ožujka 2011.}}</ref> Za [[istraživanje Marsa]] i [[život na Marsu|života]] na njemu [[autonomno vozilo|autonomnih vozila]] se služe [[računalni vid|računalnim vidom]], tj. ESA-in [[ExoMars Rover]].
Za [[istraživanje Marsa]] i [[život na Marsu|života]] na njemu [[autonomno vozilo|autonomnih vozila]] se služe [[računalni vid|računalnim vidom]], tj. ESA-in [[ExoMars Rover]].
14. rujna 2016. u svemir je lansirana prva rusko-europska svemirska letjelica i [[sonda]] [[ExoMars Trace Gas Orbiter]] s ciljem proučavanja [[Mars]]a.
Druga misija iz programa ExoMarsa trebala je tragati za znacima života na dubini od dva metra od Marsove površine. Trebala je spustiti [[rover]] [[Rosalind Franklin (rover)|Rosalind Franklin]] na lokaciju [[Oxia Planum]] na Mars negdje koncem veljače 2021. godine nakon čega bi rover tragao za znacima života na Marsu. Bilo je planirano da se ruskom raketom [[Proton (raketa)|Proton]] s kozmodroma u [[Kozmodrom Bajkonur|Bajkonuru]] lansira na Mars srpnja 2020. paket od ruske [[površinska platforma|površinske platforme]] i europskog rovera. No tijekom završnih mjeseci priprema inženjeri su bili mišljenja da [[robotsko vozilo]] nije dovoljno tehnički spremno za uspješno obaviti misiju. Uz to je izbila [[Pandemija koronavirusa 2019./20.|pandemija koronavirusa]]. Stoga su [[Roskosmos]] i Europska svemirska agencija odlučili 12. ožujka 2020. odgoditi lansiranje druge misije ExoMars za 2022. godinu.<ref>[https://direktno.hr/zivot/vjerovali-ili-ne-zbog-korona-virusa-odgodena-i-misija-mars-185637/ Direktno.hr] mn/h: ''VJEROVALI ILI NE Zbog korona virusa odgođena i misija na Mars'', 12. ožujka 2020. (pristupljeno 29. ožujka 2020.)</ref>
No tijekom završnih mjeseci priprema inženjeri su bili mišljenja da [[robotsko vozilo]] nije dovoljno tehnički spremno za uspješno obaviti misiju. Uz to je izbila [[Pandemija koronavirusa 2019./20.|pandemija koronavirusa]]. Stoga su [[Roskosmos]] i Europska svemirska agencija odlučili 12. ožujka 2020. odgoditi lansiranje druge misije ExoMars za 2022. godinu.<ref>[https://direktno.hr/zivot/vjerovali-ili-ne-zbog-korona-virusa-odgodena-i-misija-mars-185637/ Direktno.hr] mn/h: ''VJEROVALI ILI NE Zbog korona virusa odgođena i misija na Mars'', 12. ožujka 2020. (pristupljeno 29. ožujka 2020.)</ref>
