Grb Republike Hrvatske: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Oznake: VisualEditor mobilni uređaj m.wiki
Nema sažetka uređivanja
Oznake: VisualEditor mobilni uređaj m.wiki
Redak 18:
 
== „Šahirani grb“ ==
Šahirani grb pojavljuje se od kraja [[15. stoljeće|18.;]]
Šahirani grb pojavljuje se od kraja [[15. stoljeće|15. stoljeća]], isprva kao pretenzijski grb [[Habsburg]]ovaca, a potom i kao zemaljski grb [[Kraljevina Hrvatska|Kraljevine Hrvatske]], u okviru javne heraldike dinastije [[Jagelovići|Jagelovića]].<ref name="hrcak.srce.hr">Stančić, Nikša. "Nova teorija o podrijetlu hrvatskoga grba / Mate Božić i Stjepan Ćosić. Nastanak hrvatskih grbova / Podrijetlo, povijest i simbolika od 13. do 16. stoljeća, Gordogan, 15 (34), 2017., br. 35-36 (79-80), str. 22-68." Rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti , br. 535=53 (2018): 239-243. https://hrcak.srce.hr/213844</ref> Diplomatsku potvrdu dobio je [[1. siječnja]] [[1527.]] godine u [[Cetingradska povelja|povelji]] o izboru [[nadvojvoda|nadvojvode]] [[Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva|Ferdinanda I.]] za [[hrvatski vladari|hrvatskoga kralja]]. Tom prilikom, otisnut je na pečatu s 8 × 8 srebrno-crvenih kvadrata s natpisom Sigillum Regni („Pečat Kraljevstva“). Koristio se povremeno sve do posljednjeg samostalnoga zasjedanja [[Hrvatsko-dalmatinski sabor|Hrvatsko-dalmatinskog sabora]], koji je održan [[1557.]] godine u [[Sjeničak|Steničnjaku]], da bi se kasnie koristio kao „neslužbeni“ grb uz službeni grb Slavonije.
 
Šahirani grb pojavljuje se od kraja [[15. stoljeće|15. stoljeća]], isprva kao pretenzijski grb [[Habsburg]]ovaca, a potom i kao zemaljski grb [[Kraljevina Hrvatska|Kraljevine Hrvatske]], u okviru javne heraldike dinastije [[Jagelovići|Jagelovića]].<ref name="hrcak.srce.hr">Stančić, Nikša. "Nova teorija o podrijetlu hrvatskoga grba / Mate Božić i Stjepan Ćosić. Nastanak hrvatskih grbova / Podrijetlo, povijest i simbolika od 13. do 16. stoljeća, Gordogan, 15 (34), 2017., br. 35-36 (79-80), str. 22-68." Rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti , br. 535=53 (2018): 239-243. https://hrcak.srce.hr/213844</ref> Diplomatsku potvrdu dobio je [[1. siječnja]] [[1527.]] godine u [[Cetingradska povelja|povelji]] o izboru [[nadvojvoda|nadvojvode]] [[Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva|Ferdinanda I.]] za [[hrvatski vladari|hrvatskoga kralja]]. Tom prilikom, otisnut je na pečatu s 8 × 8 srebrno-crvenih kvadrata s natpisom Sigillum Regni („Pečat Kraljevstva“). Koristio se povremeno sve do posljednjeg samostalnoga zasjedanja [[Hrvatsko-dalmatinski sabor|Hrvatsko-dalmatinskog sabora]], koji je održan [[1557.]] godine u [[Sjeničak|Steničnjaku]], da bi se kasnie koristio kao „neslužbeni“ grb uz službeni grb Slavonije.
Najstariji do sada poznati šahirani grb prikazan je na freski s motivom heraldičkog „Davidova tornja“, koja se nalazi u [[dominikanci|dominikanskom]] [[samostan]]u u [[tirol]]skom gradu Bozenu, a datira se između [[1490.]] i [[1494.]] godine. Iz [[1495.]] godine datira šahirani grb oslikan na svodu kuće gradskog suca Waltera Zellera u [[Innsbruck]]u, da bi se takav grb pojavio oko [[1498.]] godine u insbruškom grbovniku Jörga Rugena, koji je bio u službi cara [[Maksimilijan I., car Svetog Rimskog Carstva|Maksimilijana I.]] Šahirane grbove nalazimo i kao dio dva najveća [[Maksimilijan I., car Svetog Rimskog Carstva|Maksimilijanova]] grafičko-propagandna projekta, ''Trijumfalnoj povorci'' i ''Trijumfalnome luku'' (između 1507. i 1518.). Također, šahirani hrvatski grb u rasporedu kvadrata 5x6 s početnim [[srebro|srebrnim]] poljem, nalazi se među trideset i šest grbova habsburških zemalja, uz znamenja [[Bosna|Bosne]] i Dalmacije, na [[mramor]]nom [[epitaf]]u cara Maksimilijana I.<ref>Božić, Mate i Ćosić, Stjepan, Nastanak hrvatskih grbova: Podrijetlo, povijest i simbolika, od 13. do 16. stoljeća, u Gordogan br. 35.-36., str. 62.</ref>