Inačica od 29. ožujka 2020. u 18:50 uredi 95.155.5.63 (razgovor) Nema sažetka uređivanja Oznake: VisualEditor mobilni uređaj m.wiki ← Starija izmjena		Inačica od 29. ožujka 2020. u 19:56 uredi ukloni ovu izmjenu Mmarre (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 14.949 edits m uklonjena promjena suradnika 95.155.5.63 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika PajoPajimir Oznaka: brzo uklanjanje Novija izmjena →
Redak 4: [[datoteka:Cloud formation from refinery in Curacao.jpg\|300px\|mini\|desno\|Kiseli oblaci mogu nastati zbog ispuštanja sumporovog dioksida SO<sub>2</sub> iz [[rafinerija nafte]], kao što se vidi u mjestu [[Curaçao]].]] '''Kisela kiša''' je svaka [[oborina]] koja ima višu [[Kiseline\|kiselost]] (nižu vrijednost [[pH]]) od one očekivane iz prirodnih izvora (pH oko 5). Kao suvremeni, kritični problem, prepoznat je u 1970-ima prvo u [[Skandinavija\|skandinavskim zemljama]], a zatim i u [[Srednja Europa\|srednjoj Europi]]. Uzroci nastanka kisele kiše nisu sasvim jasni. U nekim područjima uzrokom su [[dušikovi oksidi]], u drugima [[sumpor]]ovi oksidi, koji nastaju izgaranjem [[ugljen]]a ili [[nafta\|naftnih]] derivata, primjerice u [[termoelektrana]]ma, [[Motor s unutarnjim izgaranjem\|automobilskim motorima]] te u postrojenjima za dobivanje i pročišćavanje [[kovina]], a s [[vodena para\|vodenom parom]] iz zraka stvaraju [[Dušična kiselina\|dušičnu]], odnosno [[sumporna kiselina\|sumpornu kiselinu]]. Zakiseljavanjem tla i vode kisela kiša šteti [[šuma]]ma (umiranje šuma), poljodjelskim kulturama, životu u tlu i vodi (ugibanje riba) te ljudskomu zdravlju (preko pitke vode i prehrambenog lanca). <ref> '''kisela kiša''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=52618] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2017.</ref>▼ '''Kisela kiša''' je svaka [[oborina]] koja ima višu [[Kiseline\|kiselost]] (nižu vrijednost [[pH]]) od one očekivane iz prirodnih izvora (pH oko 5). Kao suvremeni, kritični problem, prepoznat je u 19756 ▲-ima prvo u [[Skandinavija\|skandinavskim zemljama]], a zatim i u [[Srednja Europa\|srednjoj Europi]]. Uzroci nastanka kisele kiše nisu sasvim jasni. U nekim područjima uzrokom su [[dušikovi oksidi]], u drugima [[sumpor]]ovi oksidi, koji nastaju izgaranjem [[ugljen]]a ili [[nafta\|naftnih]] derivata, primjerice u [[termoelektrana]]ma, [[Motor s unutarnjim izgaranjem\|automobilskim motorima]] te u postrojenjima za dobivanje i pročišćavanje [[kovina]], a s [[vodena para\|vodenom parom]] iz zraka stvaraju [[Dušična kiselina\|dušičnu]], odnosno [[sumporna kiselina\|sumpornu kiselinu]]. Zakiseljavanjem tla i vode kisela kiša šteti [[šuma]]ma (umiranje šuma), poljodjelskim kulturama, životu u tlu i vodi (ugibanje riba) te ljudskomu zdravlju (preko pitke vode i prehrambenog lanca). <ref> '''kisela kiša''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=52618] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2017.</ref> == Objašnjenje ==

Kisele kiše: razlika između inačica