Drugi svjetski rat u Hrvatskoj: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nekoliko komentara na autorove navode dvojbene točnosti.
Redak 28:
== Hrvatski teritorij ==
 
6. travnja 1941. Hrvatska je teritorijalno izgledala drukčije nego danas. [[Banovina Hrvatska|Hrvatska]] je tada bila dio Kraljevine Jugoslavije.[[Kraljevina Italija]] posjedovala je [[Istra|Istru]], [[Rijeka|Rijeku]] i dio [[Dalmacija|Dalmacije]], <!-- Posjedovala je i Cres, Lošinj, Zadar, Palagružu, Lastovo. -->što je dobila [[Rapalski ugovor|Rapalskim]] i [[Rimski sporazumugovori (1924.)|Rimskim sporazumom]] zbog obećanja [[Antanta|Antante]] tijekom [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] u [[London]]u [[1915.]]<!-- HrvatskaObećano joj je tadapuno bilaviše diood Kraljevinedobivenog ! --> Jugoslavije. Nakon sloma Jugoslavije osnovana je [[Nezavisna Država Hrvatska]], pri čemu je Hrvatska dobila povijesne hrvatske zemlje<!-- "povijesne hrvatske zemlje" je dvojben pojam jer je u njima živjelo najmanje Hrvata u odnosu na druge narode. Vojvodinu NDH nije dobila. --> ([[Bosna]], [[Hercegovina]], [[Vojvodina]]), ali je izgubila [[Međimurje]] kojeg je okupirala [[Kraljevina Mađarska]] i dijelove Dalmacije koje je okupirala [[Kraljevina Italija]].<!-- U Dalmaciji je NDH izgubila anektirane dijelove na temelju Rimskih ugovora 1941., a ne "okupirane" dijelove. NDH se svojevoljno odrekla dijelova Dalmacije. --> Međutim, u ovom članku će se obraditi prostor današnje Hrvatske tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]].
 
== Pozadina ==
 
Tijekom [[1920-ih]] i [[1930-ih]] dolazi do uspona [[Ekstremizam|radikalnih]] [[ideologija]]. U Italiji vlast preuzimaju [[Benito Mussolini|Mussolinijevi]] [[Fašizam|fašisti]], a u Njemačkoj [[Adolf Hitler|Hitlerovi]] [[Nacizam|nacisti]]. Hitler pokreće [[1939.]] [[Drugi svjetski rat]] i do proljeća [[1941.]] osvaja cijelu Europu, izuzev [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]] i [[SSSR]]-a. Iako su [[Josif Staljin|Staljin]] i Hitler bili saveznici i zajedno okupirali države te ubijali nevine ljude<!-- Valjda se ubijanje ljudi, pa tako i nevinih, podrazumijeva pri vojnim agresijama na druge države ? -->, Hitler potajno planira napad na SSSR nazvan [[Operacija Barbarossa]]. Međutim, prije toga mora dovesti [[Balkan]] pod svoju kontrolu, zbog čega pokreće ''Pothvat 25'' - invaziju Kraljevine Jugoslavije i [[Grčka|Grčke]], čime započinje [[Travanjski rat]].
 
U isto vrijeme, Jugoslavijom vlada kralj [[Aleksandar I. Karađorđević]], koji [[1929.]] postaje [[diktator]] te progoni i ubija mnoge nevine [[Hrvati|Hrvate]], pogotovo [[Katoličanstvo|katolike]] i [[Domoljublje|domoljube]].<!-- Zašto bi kralj Aleksandar progonio "katolike" ? Katolici i Rimokatolička crkva nisu predstavljali smetnju režimu kao takvom niti je režim pravio probleme njima kao takvima. Aleksandar progoni političku opoziciju u Hrvatskoj, a ne Hrvate i katolike. --> Stoga hrvatski domoljubi <!-- Pavelić je bio prije svega talijanski fašistički agent tako da nije mogao voditi "domoljubni pokret" usprkos tome ako je privukao i neke naivce. -->osnivaju [[Ustaše|Ustaški pokret]], kojeg predvodi [[odvjetnik]] i [[književnik]]<!-- Na temelju čega je Ante Pavelić književnik ? "Liepe plavke" ? --> [[Ante Pavelić]] iz redova [[Hrvatska stranka prava (1919.)|HSP]]-a.<ref>Hrvatska enciklopedija: [https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=63437 Ustaše]</ref>
 
== Tijek rata godine 1941. ==
Redak 40:
{{Glavni|Travanjski rat|Slom Kraljevine Jugoslavije|Osnivanje NDH}}
 
Jugoslavija potpisuje [[25. ožujka]] ulazak u [[Trojni pakt]], međutim [[27. ožujka]] izvršen je [[Državni udar u Kraljevini Jugoslaviji|puč]] kojim su srpski [[Časnik|časnici]] proglasili kralja [[Petar II. Karađorđević|Petra II.]] punoljetnim. Vođa pobune bio je [[general]] [[Dušan Simović]] kojeg su podržale britanske tajne službe. Ubrzo nakon prevrata uhićeni su knez [[Pavle Karađorđević]] i premijer [[Dragiša Cvetković]]. Simović je pokušao uvjeriti Hitlera da će Jugoslavija i dalje podržavati Trojni pakt, ali Hitler mu nije vjerovao i pokrenuo je invaziju Jugoslavije [[6. travnja]]. Invazija je započela snažnim [[Bombardiranje Beograda 1941.|bombardiranjem Beograda]], a podržali su je Italija, Mađarska i [[Kraljevina Bugarska|Bugarska]]. Jugoslavenske snage ne uspijevaju obraniti domovinu i povlače se u unutrašnjost, a kralj Petar i ministri bježe iz zemlje s hrvatskim<!-- Zašto "hrvatskim zlatom"? Zar nije bilo i srpskoga te slovenskoga zlata, u najmanju ruku, tj jugoslavenskoga ? --> [[zlato]]m. Jugoslavija potpisuje [[Kapitulacija Kraljevine Jugoslavije|kapitulaciju]] [[17. travnja]].<ref>Povijest: [https://povijest.hr/drustvo/politika/slom-kraljevine-jugoslavije/ Slom Kraljevine Jugoslavije]</ref>
 
Dok su njemački vojnici osvajali jugoslavenski teritorij, Hitler je razmišljao o tome koga će postaviti kao vođu satelitske<!-- Preciznije i točnije - marionetske, pošto se za satelitsku državu traži da je prethodno međunarodno punopravno priznata. Mađarska je bila npr. satelitska, Rumunjska i Bugarska također. NDH isključivo marionetska. --> hrvatske države. U to doba najmoćnija politička stranka bio je [[HSS]] pod vodstvom [[Vladko Maček|Vladka Mačeka]], pa mu je Hitler ponudio da bude hrvatski poglavar pod njemačkom zaštitom. Maček to odbija, a Mussolini predlaže Hitleru da Hrvatskom zavladaju ustaše i njihov [[poglavnik]], [[Ante Pavelić]]. U dogovoru s Pavelićem i njemačkim [[veleposlanik]]om [[Edmund Weesenmayer|Edmundom Weesenmayerom]], [[pukovnik]] [[Slavko Kvaternik]] proglašava [[10. travnja]] [[NDH|Nezavisnu Državu Hrvatsku]]. Talijanski fašisti uspijevaju skupiti 200 ustaša, daju im [[oružje]] i kamionima ih prevoze u Hrvatsku, gdje oni preuzimaju vlast. Weesenmayer je uspio nagovoriti Mačeka da pozove svoje pristaše na mir i vjernost svojoj vlasti. Pošto je hrvatski narod još od [[1102.]] htio samostalnu hrvatsku državu<!-- U kojoj je to revoluciji ili ratu od 1102. do 1941. hrvatski narod u većinskom broju unutar svog korpusa učestvovao tražeći samostalnu hrvatsku državu osim pojedinaca - manjine ? -->, NDH je za njih bila "ostvarenje tisućljetnog sna", te su je u početku svi <!-- Nisu je sigurno svi podržali s obzirom da su je ustaški teroristi proglasili u suradnji sa nacistima i fašistima. -->podržali.<ref>Povijest: [https://povijest.hr/nadanasnjidan/slavko-kvaternik-proglasio-nezavisnu-drzavu-hrvatsku-1941/ Slavko Kvaternik proglasio Nezavisnu Državu Hrvatsku (1941.)]</ref>
 
=== Unutarnja politika NDH ===
{{Glavni|Ustaški sabirni logori|Rimski ugovori (1941.)|Srbi u NDH}}
 
Ubrzo nakon osnivanja NDH, počelo je i osnivanje sabirnih logora. Ustaše su imali nekoliko sabirnih logora, uglavnom na području [[Slavonija|Slavonije]]<!-- Koje? Imali su i na području otoka Paga. -->, dok su nacisti i fašisti imali logore u Vojvodini <!-- Koje? -->i Dalmaciji. Partizani i [[četnici]] nisu držali logore, nego su odmah ubijali zarobljenike na najokrutnije moguće načine<!-- Izvor? -->. Prvi sabirni logor, [[Sabirni logor Danica|Danica]], osnovan je već [[15. travnja]] pokraj [[Koprivnica|Koprivnice]]. Ipak, najveći sabirni logor u NDH bio je [[Sabirni logor Jasenovac|Jasenovac]], u kojem su završavali [[Srbi]], [[Hrvati]], [[Židovi]], [[Romi]] i kriminalci<!-- Završavali su i homoseksualci...Hrvati kao takvi nisu završavali u Jasenovcu nego Hrvati protivnici ustaškog režima. -->. Prema službeno dostupnim podatcima u Jasenovcu je ubijeno 80.000 ljudi.<ref>JUSP Jasenovac: [http://www.jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=5320 Logori u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj]</ref>
 
Pošto je u Italiji izuzetno jaka bila [[iredenta]], fašisti su prigrlili tu težnju i odlučili iskoristiti ustašku vlast da se dokopaju [[jadran]]ske obale. Stoga je talijanski poglavar [[Benito Mussolini]] prisilio <!-- Na koji način ga je prisilio ? Što mu je ovaj bio dužan kao "hrvatski domoljub" ? -->Pavelića da mu preda dio Dalmacije, te su njih dvojica potpisali [[18. svibnja]] tzv. [[Rimski ugovori (1941.)|Rimske ugovore]]. Pavelić nije mogao odbiti Mussolinija, jer bi ga ovaj napao i to bi značilo kraj NDH. Međutim, on je uspio značajno ograničiti talijansku potražnju, spasiti velik dio hrvatske obale i očuvati koliku-toliku neovisnost NDH.<ref>Narod: [https://narod.hr/hrvatska/18-svibnja-1941-rimski-ugovori-povijesni-pogled-na-prodaju-hrvatske-obale-talijanima 18. svibnja 1941. Rimski ugovori - povijesni pogled na predaju hrvatske obale Talijanima]</ref>
 
=== Začetak partizanske pobune ===
{{Glavni|Prvi sisački partizanski odred}}
 
Ustaški teror izazivao je veliko nezadovoljstvo u narodu, jer Hrvati kao [[Katoličanstvo|katolici]] <!-- Nisu svi Hrvati bili katolici, a progone Srba je prihvatilo mnogo deklarativnih katolika kao što su bile ustaše koje su se dičile svojim "katoličanstvom". -->nisu mogli prihvatiti progone Srba. Međutim, nitko se nije mogao suprotstaviti NDH, posebno ne [[Komunistička partija Jugoslavije]]<!-- U Hrvatskoj je djelovala Komunistička partija Hrvatske. -->, jer je [[Sporazum Ribbentrop-Molotov]] još bio na snazi, a po njemu komunisti i nacisti moraju surađivati u borbi protiv slobode i [[Demokracija|demokracije]]. Međutim, [[22. lipnja]] Hitler pokreće [[Operacija Barbarossa|napad]] na SSSR, zbog čega je u [[Sisak|Sisku]] utemeljen prvi partizanski odred u Europi. Iako su članovi odreda samo pobjegli u šumu u strahu od progona ustaških vlasti, a u nekoliko sljedećih mjeseci napravili tek nekoliko [[diverzija]], značaj odreda je u tome što je to prvi odred [[NOB]]-a i prva [[Antifašizam|antifašistička]] postrojba u Europi uopće<!-- Izvor? -->. Odred je imao 77 boraca, a osnivači i zapovjednici bili su [[Vlado Janić-Capo]] i [[Marijan Cvetković]].<ref>Hrvatska enciklopedija: [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=56246 Sisački partizanski odred]</ref>
 
== Tijek rata godine 1942. ==
Redak 60:
{{Glavni|Operacija "Albia"}}
 
Tijekom [[1942.]] [[Sile osovine]] pokreću [[Protupartizanske operacije u NDH|protupartizanske operacije]] s ciljem da unište jugoslavenske partizane. Dok nacisti<!-- Ne ratuju nacisti nego njemačka vojska.Uz ustaše ratuju i domobrani. Uz ustaše ratuju povremeno i četnici. --> i ustaše ratuju protiv partizana u Bosni, fašisti i četnici ratuju protiv ustaša u Dalmaciji.<!-- Izvor? --> Jedna od najpoznatijih bitaka je Operacija "Albia", koja se odvila krajem kolovoza 1942. Cilj te operacije bilo je čišćenje partizanskih snaga, ali je provedeno i [[etničko čišćenje]] [[Hrvati|Hrvata]]. Četnici su počinili stravične zločine, a jedan od najpoznatijih je [[pokolj u Zabiokovlju 29. kolovoza 1942.]], u kojem je stradalo više desetaka Hrvata, između ostalog i tri katolička svećenika.
 
=== Partizanske diverzije ===
{{Glavni|Napad NOVJ-a na Gojlo 1942.}}
 
Pošto su 1942. nacističke i ustaške <!-- A gdje su fašističke snage, domobranske snage ? I četničke ? -->snage bile znatno brojnije od partizanskih, partizani nisu smjeli ući u otvorene sukobe s osovinskim postrojbama, nego su ratovale koristeći [[Gerila|gerilsku taktiku]]. Jedna od najpoznatijih diverzija zbila se [[6. rujna]] u hrvatskom mjestu [[Gojlo|Gojlu]]. Pet stotina partizana napalo je hrvatske [[Nafta|naftne]] izvore, koje je branilo 40 Nijemaca i 120 [[Hrvatsko domobranstvo (NDH)|domobrana]]. Diverzija se pokazala uspješnom jer su naftni izvori uništeni, a korištenje nafte u njemačkim vojnim postrojbama u NDH drastično se smanjilo. U operaciji su poginula 32 Nijemca, a 7 ljudi je zarobljeno.
 
== Tijek rata godine 1943. ==
Redak 71:
{{Glavni|Bitka na Neretvi|Bitka kod Šušnjara}}
 
U proljeće [[1943.]] nacisti, fašisti, ustaše i četnici udružuju se u pokušaju uništenja dalmatinskih partizana. Bitka je trajala tri mjeseca i vodila se u okolici rijeke [[Neretva|Neretve]].<!-- Na početku članka autor navodi da će se baviti ratnim operacijama koje su se odvijale na području današnje Hrvatske, a ovdje je riječ o BiH. --> Iako je osovinska ofenziva neuspjela, partizani trpe teške gubitke, pošto gube tri četvrtine svoje vojske. Četnici doživljavaju veliki poraz, a u njihovim redovima nastaje rasulo i [[dezerterstvo]], te ova bitka označava i svršetak četničkog ratovanja u Hrvatskoj<!-- Izvor? Četnici su i dalje ratovali do svršetka rata po cijeloj Hrvatskoj i Jugoslaviji. -->. Otprilike u isto vrijeme [[Ustaško-domobranski slavonski zdrug]] pokreće pokušaj uništenja slavonskih partizana kod [[Šušnjar]]a, ali bitka završava odlučnom pobjedom partizana.
 
=== Kapitulacija Italije ===
{{Glavni|Kapitulacija Italije|Pazinske odluke|Operacija Osovina|Bitka za Split}}
 
[[Saveznici]] se u srpnju 1943. iskrcavaju na [[Sicilija|Siciliji]], a [[8. rujna]] oslobođena je Italija<!-- Valjda je Italija kapitulirala? I u njoj započeo građanski rat? Prema tome Italija nije oslobođena, jer su do 1945. u njoj vođene vojne operacije. -->. Poglavnik Ante Pavelić koristi novonastalu situaciju, poništava Rimske ugovore te vraća [[Istra|Istru]] i [[Dalmacija|Dalmaciju]]<!-- Kako je vratio Istru ? Kako je vratio Zadar, Rijeku i otoke? On vraća formalno samo onaj dio koji je bio predat Italiji Rimskim ugovorima 1941. --> NDH. Unatoč tome, antifašisti imaju druge planove<!-- Koje? --> pa [[26. rujna]] proglašavaju ujedinjenje Istre i matice Hrvatske.<ref>Narod: [https://narod.hr/kultura/10-rujna-1943-ndh-pripaja-dalmaciju-istru-ponistenjem-rimskih-ugovora 10. rujna 1943. – NDH pripaja Dalmaciju i Istru poništenjem Rimskih ugovora]</ref>
 
U isto vrijeme, velika količina talijanskog oružja i vojne opreme pada u ruke partizanima, koji naglo jačaju te uspijevaju osloboditi dijelove Istre. Nacisti pokreću operaciju kako bi uzeli to isto oružje od partizana i Talijana, pa nastaju nove bitke na području Hrvatske, ali i cijele Europe. Potaknuti kapitulacijom Italije, Splićani preuzimaju vlast u gradu [[9. rujna]], a sljedećeg dana u Split dolazi i [[Prva dalmatinska brigada NOVJ-a]]. Njemačke i ustaške postrojbe napadaju grad, te ga uspijevaju zauzeti nakon gotovo mjesec dana borbe.
Redak 89:
{{Glavni|Desant NOVJ-a na Korčulu|Desant na Brač 1944.|Bitka za Brač 1944.|Kninska operacija}}
 
U proljeće [[1944.]] hrvatski partizani vode više bitaka u Dalmaciji, pogotovo na [[Južna Dalmacija|južnodalmatinskim]] otocima. [[26. dalmatinska divizija NOVJ-a]] izvršava [[22. studenog]] [[desant]] na [[Korčula|Korčulu]]. Uspješnom taktikom pomorskih bitaka, partizani oslobađaju Korčulu već [[24. studenog]], iako uz velike gubitke. Partizani i Britanci [[2. lipnja]] pokreću desant na Brač kako bi Nijemci poslali postrojbe na otok, a partizani se lakše borili u [[Drvar]]u. Međutim, do [[4. lipnja]] bitka je gotova i završava nacističkom pobjedom. Partizani se ne predaju i [[11. rujna]] pokreću novi pokušaj oslobođenja Brača, koji ovaj put rezultira uspjehom i velikim njemačkim gubitcima. U studenome se odvija i bitka za Knin kojom partizani napokon uspijevaju osloboditi Dalmaciju.<!-- Zagreb je u tekstu 1945. "pao", a Knin je "oslobođen" ?! Koji su kriteriji za zauzimanje ovakvih stavova? -->
 
=== Slavonske bitke ===
{{Glavni|Bitka za Koprivnicu 1944.|Bitka kod Batine|Bitka za Našice 1944.}}
 
U vrijeme dalmatinskih bitaka oštre su se bitke vodile u Slavoniji. Tijekom listopada odvijala se bitka za Koprivnicu, važna, ali nedovoljno poznata bitka u hrvatskoj povjesnici<!-- Izvor? -->. Oko 20,000 partizana napalo je [[Koprivnica|Koprivnicu]] s ciljem da je zauzme. Grad je branilo samo 2,000 ustaša, domobrana i [[Paravojne ustaške postrojbe|ostalih postrojbi]], ali i to je bilo previše za partizane.<!-- Izvor? --> Unutar četiri dana partizani su izgubili više tisuća vojnika i nisu uspjeli osvojiti grad, a hrvatski branitelji pod vodstvom viteza [[Rafael Boban|Rafaela Bobana]] zadržali su grad u hrvatskim rukama još neko vrijeme. U studenome su [[Crvena armija]] i NOVJ uspjeli osvojiti Baranju, što je Sovjetima otvorio put prema [[Kraljevina Mađarska|Kraljevini Mađarskoj]] koju su namjeravali osvojiti.
 
Nešto kasnije [[Šesti slavonski korpus NOVJ-a|Šesti slavonski korpus]] napao je [[Našice]], čime je otpočela najveća bitka Drugog svjetskog rata na tlu Slavonije. Iako su partizani bili blizu osvajanja grada, a Nijemci i Hrvati trpjeli velike gubitke, ipak su uspjeli poraziti partizane te je grad ostao u osovinskim rukama.<!-- Izvor? -->
 
== Tijek rata godine 1945. ==
Redak 102:
{{Glavni|Riječka operacija}}
 
Tijekom [[1945.]] vodile su se posljednje borbe između partizana i Nijemaca. Istra je već bila oslobođena, a pokušaj oslobođenja<!-- Zagreb je 45. "pao", a Rijeka se "oslobađa" ?! --> Rijeke počeo je [[16. travnja]]. Bitka je trajala preko dvadeset dana, do [[6. svibnja]], ali je završila pobjedom [[Jugoslavenska armija|Jugoslavenske armije]] i porazom njemačkih vojnih postrojbi. Time je Rijeka vraćena matici Hrvatskoj nakon 21 godine talijanske okupacije i terora.<!-- Rijeka nije bila pod talijanskom okupacijom, nego u punopravnom sastavu Kraljevine Italije na temelju Rimskih ugovora 1924. potpisanih između dvije međunarodno priznate države - Kraljevine SHS i Kraljevine Italije. -->
 
=== Slavonske bitke ===
{{Glavni|Karlovačka operacija|Bitka za Odžak}}
 
Krajem travnja i početkom svibnja 1945. [[Jugoslavenska armija]] uspijeva osloboditi<!-- Zagreb je 45. "pao", a Karlovac se "oslobađa"? --> [[Karlovac]] te natjerati njemačko-hrvatske postrojbe na povlačenje. U isto vrijeme vodila se slavna [[bitka za Odžak]], simbol partizanskog terora i hrvatskog junaštva<!-- Izvor? -->. Bitka je trajala sve do [[25. svibnja]], kad je [[Treći Reich]] odavno bilo palo, zbog čega u narodu i danas postoji uzrečica: "Berlin je pao, a Odžak nije!" Odnos snaga je bio sličan kao u bitci za Koprivnicu: 20,000 partizana i 2,000 ustaša. Problem je bio u tome što su u pitanju bile domaće ustaše koje su izvrsno poznavale teren, a vojni zapovjednik im je bio genijalni strateg [[Petar Rajkovačić]]. <!-- Izvor? -->Tijekom mjesec i pol dana [[Hrvatske oružane snage]] pružale su nevjerojatno jak otpor, tako da je [[Odžak]] osvojen i okupiran tek kad su ga počeli bombardirati britanski [[zrakoplov]]i, pritom teško ranjavajući Rajkovačića. Nakon bitke grupica od stotinjak ustaša probila je snage cijele jugoslavenske brigade te se još godinama gerilski borila protiv partizana<!-- od ožujka 45. Jugoslavenska armija, a ne partizani. --> u šumama (na njihov način<!-- Teroristički - protiv legalne države ? -->). Po dolasku u grad partizani su poklali 2,500 ljudi, uključujući i [[Katoličanstvo|katoličke]] [[svećenik]]e, žene, starce, djecu i pacijente bolnice<!-- Izvor? -->.
 
== Unutarnje poveznice ==