Kostel (Buzet): razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
|||
Redak 46:
Predstavljao je građevinsku cjelinu prije svega fortifikacijske namjene, sa stalnom posadom i stanovništvom. Malo se znade o Kosmatom gradu u razdoblju infeudacije od 8. do 11. st.. Može se pretpostaviti čemu je sve služio po osobini istarskih kaštela tog vremena. Tada većina feudalaca nije trajno boravila na svom posjedu, pa burgove (kaštele) koje su podignuli ili primili u leno skupa s posjedom istovremeno su bili fortifikacije, skladišta hrane i sudišta. U ranom srednjem vijeku istarski kašteli strukturom su podudarni sa sličnim građevinama po Europi, osobito s onima u sjevernoj Italiji, Austriji i Bavarskoj. Sastoji su se od utvrđene kule ([[donjon]]a), [[dvor]]a, kućišta ([[palas]]), [[gospodarski objekt|gospodarskih građevina]] ([[štala|štale]], [[skladište|skladišta]], [[šterna|šterne]]) te [[pristupna fortifikacija|pristupnih fortifikacija]] ([[predstraža|predstraže]], [[opkop]]i).<ref name=nefat>[http://istra.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1328 Istarska enciklopedija] B. Nefat: ''kaštel'' LZMK. (pristupljeno 26. ožujka 2020.)</ref>
Sa zapadne strane je [[glavni ulaz]]. Iz glavnog ulaza put vodi ka glavnoj kuli, čija je namjena bila djelimice stambena. Zaštitu kuli činila su dva obrambena zida. Sa sjevera i zapada tvorili su dva [[dvorište|dvorišta]], koja su bila povezana drugim ulazom uz sjeverozapadni ugao kule. Ka istoku se prolazom kroz treća vrata dolazilo se do crkvice sv. Marije Magdalene. Iz vanjskog dvorišta se stubištem penjalo do glavne zgrade za stanovanje u sklopu kaštela.<ref name=Barada/>
[[Branič-kula]] je najbolje očuvana građevina u kompleksu i nalazi se na vrhu manje kamene litice, na krajnjem zapadnom uglu gradske jezgre, i iznad ostalih ostataka utvrde izdiže se nekoliko metara. Zidovi su bili široki 2 m na jugu i istoku te do 4 m na ostalim stranama pa se čini da je bila samo za obranu. Visoka je dvadeset metara, na tri kata, a tlocrt je nepravilni peterokut. Gradska jezgra je na hrbatu brježuljka i prevladava kompeksom. Vanjski pojas utvrda okružuje jezgru sa zapada, sjevera i juga. Utvrda prati konfiguraciju terena pa je izdužena u smjeru istok - zapad. Najbolje očuvana cjelina u kompleksu je zatvorena gradska jezgra koja je bila smještena odmah do ulaza. Peterokutna je tlocrta. U nju se ulazilo kroz manja vrata koja su bila na istočnom dijelu zida. Dodatna zaštita vrata je manji obrambeni zid. Unutarnje dvorište od jezgre prostiralo se cijelom istočnom polovicom. Velika palača (palas) bila je na zapadnoj polovici i imala je četiri etaže. Vanjsko [[stubište]] i drveni [[trijem]]ovi povezivali su katove. Sjeveroistočni dio dvorišta udomio je zgradu koju je nekad natkrivao dugi dvostriješni krov. <ref name=Građevinar254>[http://www.casopis-gradjevinar.hr/assets/Uploads/JCE6420123RUBRIKE3Izpovijestigraditeljstva.pdf Građevinar 3/2012] PRIPREMILI:Krešimir Regan i Branko Nadilo. ''Istarski kašteli''. Utvrde u Buzetu i okolici. Br. 64. Str. 254</ref>
== Izvori ==
| |||