Nezavisna Država Hrvatska: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m uklonjena kategorija Suvremena povijest Hrvatske uz pomoć dodatka HotCat |
|||
Redak 199:
=== Monetarna politika ===
[[Datoteka:2 kn 1941 front.jpg|mini|desno|200px|Kovanica vrijednosti dvije [[Kuna (NDH)|kune]], 1941.]]
Monetarnu politiku vodila je [[Hrvatska državna banka]]. U NDH je [[8. srpnja]] [[1941.]] kao sredstvo plaćanja uvedena [[Kuna (NDH)|kuna]], koja se dijelila na 100 [[banica]]. Zamjena dinara Kraljevine Jugoslavije za kunu obavljena je u omjeru 1:1 do [[29. studenog]].<ref name="kl"/> Zakonskom odredbom o novcu NDH, određeno je da vrijednost jedne kune odgovara vrijednosti od 17.921 mg [[Zlatni standard|zlata]].<ref name="kl">[http://www.kunalipa.com/katalog/povijest/20-stoljece-2.php Promjene domaće valute u dvadesetom stoljeću, Kunalipa, hrvatski numizmatički portal]</ref> Na području NDH za naplaćivanje roba i usluga koristili su se [[Jugoslavenski dinar|dinari]] koji su preostali iz [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] (sve do 1942.), [[Fašistička Italija|talijanske]] lire (do [[Kapitulacija Italije|pada Italije]] 1943.) te njemačka [[reichsmark]]a.
Monetarne vlasti NDH su 1941. godine preuzele aktivu Jugoslavenske narodne banke na svojem teritoriju, te je ''Hrvatska državna banka'' razmijenila 19,5 milijardi jugoslavenskih dinara za 7,5 milijardi nove valute - kune. U konverziji su sudjelovali Njemačka i Italija, čije su vojne snage zaplijenile vrlo značajna novčana sredstva koja je poražena Kraljevina Jugoslavija bila namijenila za uzdržavanje svoje vojske u dugotrajnijem ratu kakvoga se očekivalo. Radi udovoljavanja potrebama javne potrošnje (u prvom redu, potreba uzdržavanja njemačkih i talijanskih okupacijskih snaga, te plaćanja za robu koju je Njemačka kupovala u Hrvatskoj na dug kojega će uglavnom platiti tek komunističkoj Jugoslaviji nakon kraja rata) novčana masa je već do kraja 1941. godine povećana na 8,4 milijarde kuna, a do travnja 1943. godine novčana masa je postupno utrostručena na 23,2 milijarde kuna. Krajem 1944. godine novčana masa je iznosila 150 milijardi kuna, a u trenutku propasti NDH iznosila je 241 milijardu kuna; oko četvrtina tog novca - prema jednom njemačkom izvještaju iz 1944. godine - nalazio se u rukama partizana. Posljedice takvog rasta novčane mase - kao posljedica državnih rashoda koji su, u kontekstu ratovanja na vlastitom teritoriju i doprinošenja njemačkim ratnim rashodima, bili daleko veći od poreznih prihoda - bila je visoka inflacija, po više stotina posto godišnje.<ref>[http://www.znaci.net/00003/524_15.pdf Tomasevich, Jozo, "Rat i revolucija u Jugoslaviji 1941-1945; okupacija i kolaboracija" (prijevod s izvornika na engleskom), Zagreb, EPH-Liber 2010., str. 783-790]</ref>
| |||