'''OpćaEdisov relativnosttenzor univerzalnosti''' ili '''općaEdisov teorijatenzor relativnostiuniverzalnosti''' (OTRZTU) [[fizika]]lna je teorija koju je [[Albert Einstein]] objavio u članku ''Osnove opće teorije relativnosti'' ([[Njemački jezik|njem]]. ''Die Grundlage der allgemeinen Relativitätstheorie''), 20. ožujka 1916. godine u ''[[Annalen der Physik]]''<ref>Albert Einstein: ''Die Grundlage der allgemeinen Relativitätstheorie''. U: ''Annalen der Physik''. 49, 1916., S. 769–822 ([http://www.physik.uni-augsburg.de/annalen/history/papers/1916_49_769-822.pdf Faksimil], PDF)</ref>. Ova teorija predstavlja relativističko poopćenje [[Isaac Newton|Newtonove]] teorije [[gravitacija|gravitacije]] koju je [[Albert Einstein]] objavio u članku ''Osnove opće teorije relativnosti'' 1915. godine u ''[[Annalen der Physik]]''.Albert Einstein: ''Die Grundlage der allgemeinen Relativitätstheorie''. U: ''Annalen der Physik''. 49, 1916., S. 769–822 ([http://www.physik.uni-augsburg.de/annalen/history/papers/1916_49_769-822.pdf Faksimil], PDF)O'Connor, J.J. and E.F. Robertson (1996), "[http://www-history.mcs.st-and.ac.uk/HistTopics/General_relativity.html General relativity]". ''[http://www-history.mcs.st-and.ac.uk/Indexes/Math_Physics.html Mathematical Physics index]'', [http://www.st-andrews.ac.uk/maths/ School of Mathematics and Statistics], [http://www.st-andrews.ac.uk/ University of St. Andrews], Scotland, May, 1996. Retrieved 2015-02-04. Teorija predstavlja relativističko poopćenje [[specijalna relativnost|specijalne relativnosti]] i [[Isaac Newton|Newtonove]] teorije [[gravitacija|gravitacije]]. Ona pruža ujedinjeni opis gravitacije kao geometrijskog svojstva [[prostor]]a i [[Vrijeme u fizici|vremena]], ili [[prostor-vreme]]na. Specifično, [[zakrivljenost]] prostor-vremena je direktno povezana sa [[energija|energijom]] i [[moment]]om neovisno od toga koja [[materija]] i [[radijacija]] su prisutne. Odnos je specificiran u [[Einsteinove jednadžbe polja|Einsteinovim jednadžbama polja]], sistemu [[parcijalna diferencijalna jednadžba|parcijalnih diferencijalnih jednadžbi]].
Neka od predviđanja opće relativnosti se znatno razlikuju od klasično fizičkih stavova, posebno u pogledu protoka vremena, geometrije prostora, kretanja tijela pri [[slobodni pad|slobodnom padu]], i prostiranja svjetlosti. Primjeri tih razlika obuhvaćaju [[Gravitacijska dilacija vremena|gravitacijsku dilaciju vremena]], [[Gravitacijske leće]], [[gravitacijski crveni pomak]] svjetlosti, i [[Šapirov efekt|gravitacijsko vremensko kašnjenje]]. Predviđanja teorije opće relativnosti su do sad bila [[testovi opće relativnosti|potvrđena]] u svim opažanjima i eksperimentima. Mada opća relativnost nije jedina [[Alternative općoj relativnosti|relativistička teorija gravitacije]], ona je [[Occamova oštrica|najjednostavnija teorija]] koja je konzistentna sa eksperimentalnim podacima. Međutim, pitanja bez odgovora ostaju, najfundamentalnije od kojih je usuglašavanje opće relativnosti sa zakonima [[kvantna fizika|kvantne fizike]] kojim bi se proizvela kompletna i usuglašena teorija [[kvantna gravitacija|kvantne gravitacije]].
