Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Redak 92:
== Narodnooslobodilački rat ==
{{glavni|Drugi svjetski rat u Bosni i Hercegovini}}
Unutarnje sukobe u Bosni i Hercegovini, iskoristila je Komunistička partija Jugoslavije, koja je 22. lipnja 1941. godine, kad je [[Operacija Barbarossa|Njemačka napala Sovjetski Savez]], pozvala svoje članove na [[NOB|ustanak]]. Poslije teških poraza u Srbiji u jesen 1941. godine, premješta se Glavni štab partizanskih snaga s [[Tito]]m na čelu na područje Bosne i Hercegovine i tu ostaje sve do 1944. godine. Partizanski pokret podržava većina Srba, koji su bili ugroženi, a nisu bili u četničkim redovima, zatim Hrvati (i muslimani) antifašisti, Židovi i drugi. U Bosni i Hercegovini se stvaraju partizanska oslobođena područja, a potkraj 1942. godine, tu nastaje i tzv. Bihaćka Republika, gdje se održava i I. zasjedanje [[Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije|Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Jugoslavije]] (AVNOJ), tj. prvog partizanskog parlamenta.▼
[[Datoteka:Sutjeska povlačenje 1943.jpg|mini|Povlačenje partizana, [[bitka na Sutjesci]]]]
▲Unutarnje sukobe u Bosni i Hercegovini, iskoristila je Komunistička partija Jugoslavije, koja je 22. lipnja 1941. godine, kad je [[Operacija Barbarossa|Njemačka napala Sovjetski Savez]], pozvala svoje članove na [[NOB|ustanak]]. Poslije teških poraza u Srbiji u jesen 1941. godine, premješta se Glavni štab partizanskih snaga s [[Tito]]m na čelu na područje Bosne i Hercegovine i tu ostaje sve do 1944. godine. Partizanski pokret podržava većina Srba, koji su bili ugroženi, a nisu bili u četničkim redovima, zatim Hrvati (i muslimani) antifašisti, Židovi i drugi. U Bosni i Hercegovini se stvaraju partizanska oslobođena područja, a potkraj 1942. godine, tu nastaje i tzv. Bihaćka Republika, gdje se održava i I. zasjedanje [[Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije|Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Jugoslavije]] (AVNOJ), tj. prvog partizanskog parlamenta.
Potkraj 1943. godine, u susjednom Jajcu održano je i II. zasjedanje AVNOJ-a, koje najavljuje novu Jugoslaviju i stvara njenu prvu vladu. Tako Bosna i Hercegovina postaje ne samo središte partizanskog pokreta, nego i područje najžešćeg građanskog rata i žarište buduče Jugoslavije. Od [[Sedam ofenziva|7 protupartizanskih ofenziva]], koje su vodili Nijemci, Talijani, postrojbe Nezavisne Države Hrvatske i drugi, šest je bilo na području Bosne i Hercegovine, a najglasovitije su bile: [[bitka na Neretvi]], početkom 1943., [[bitka na Sutjesci]], u kasno proljeće 1943. i [[desant na Drvar]], u svibnju 1944. godine.
| |||