Građanski rat u Hrvatskoj i Ugarskoj 1527. – 1538.: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m Moving from Category:Hrvatska povijest 1527.-1790. to Category:Hrvatska povijest (1527. – 1790.) using Cat-a-lot |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 1:
[[Datoteka:Isprava o izboru Ferdinanda I., Cetin 1527.jpg|mini|300px|desno|[[Cetingradska povelja]], kojom je hrvatsko plemstvo izabralo [[Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva|Ferdinanda Habsburškog]] za kralja, što je prouzročilo sukob s dijelom plemstva većinom iz Slavonije.]]
'''Građanski rat u Hrvatskoj i Ugarskoj 1527. - 1538.''' bio je [[građanski rat|oružani sukob]] u [[Hrvatsko-Ugarska|Hrvatsko-
== Pozadina ==
{{glavni|Mohačka bitka|Cetinski sabor|Slavonski sabor#Protuhabsburški sabor 1527.}}
[[hrvatsko-dalmatinski sabor|Hrvatsko je plemstvo]] na [[cetinski sabor|Cetinskom saboru]], 31. prosinca 1526. i 1. siječnja 1527., nakon pogibije kralja [[Ludovik II.|Ludovika II. Jagelovića]] u bitki na [[Mohačka bitka|Mohačkom polju 29. kolovoza 1526.]], za hrvatskoga kralja izabralo austrijskoj nadvojvodu [[Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva|Ferdinand Habsburški]]. Ferdinand je obećao poštovati i štititi postojeća prava i povlastice [[Hrvatsko-Ugarsko Kraljevstvo|Hrvatskoga Kraljevstva]], obvezao se o svojem trošku uzdržavati 1.000 konjanika i 200 pješaka i održavati hrvatske protuturske utvrde.
Nasuprot odlukama Cetinskog sabora, [[slavonski sabor|slavonski je sabor]] u Dubravi kraj Vrbovca izabrao za kralja 6. siječnja 1527. [[Ivan Zapolja|Ivana Zapolju]], nakon čega je uslijedilo razdoblje građanskog rata, koji je u velikoj mjeri oslabio vojno-obrambenu snagu Hrvatskoga Kraljevstva te Turcima olakšao prodiranje i [[Hrvatske zemlje pod osmanskom vlašću|donio nove osvajačke uspjehe]].
Line 11 ⟶ 12:
== Tijek zbivanja ==
[[1527.]] je godine Ferdinand I. poslao snage u Ugarsku. Sukobio se sa Zapoljom u [[bitka kod Tokaja|bitci]] kod Tokaja i pobijedio, zauzeo je Stolni Biograd i Budim. [[opsada Varaždina 1527.|Opsjeo je Varaždin]]. Slavonsko je plemstvo, uz vodeću ulogu [[Krsto I. Frankapan Brinjski|Krste Frankopana Ozaljskog]], na saboru [[sabor u Križevcima 1527.|u Križevcima izabralo]] Ferdinanda Habsburgovca (izvor?){{izvori|refs}} za kralja. Iste su godine osmanske snage osvojile Liku, Krbavu, dolinu rijeke Zrmanje i Udbinu te se tako prekinula kopnene veze sj. i j. Hrvatske. Na jugu je ostao Klis.
[[Datoteka:Krsto Frankopan Zrinjevac.jpg|mini|Poprsje kneza [[Krsto I. Frankapan Brinjski|Krste Frankopana]] na zagrebačkom [[Zrinjevac|Zrinjevcu]]]]
Zapolja, koji je gubio, potražio je pomoć od Turaka. S njima je 1527. sklopio savez protiv kraljevina pod Habsburgovcima; sultan je Zapolji predao prava na Ugarsku i za nj osvaja Budim. Turci su [[1529]]. [[opsada Beča 1529.|opsjeli]] [[Beč]]. Ferdinand je pobjegao u Češku smatrajući da je sve izgubljeno. Turci su ipak uspješno odbijeni. Zapoljina struja osvojila je Slavoniju. Ferdinand je poslao kranjsko konjaništvo u Slavoniju od kojih stradava Zagreb. Turskom je pomoću iste godine u [[Budimpešta|Budimu]] okrunjen za kralja, ali u vazalskom odnosu prema [[Osmansko Carstvo|Osmanskom Carstvu]]. U prvom je valu okončao 1530.
| |||