Inačica od 28. ožujka 2020. u 03:44 uredi Druschba 4 (razgovor \| doprinosi) 11 edits m (GR) File renamed: File:Bigeste (19).JPG → File:Camp Gracine (19).jpg Criterion 3 (obvious error) ← Starija izmjena		Inačica od 4. travnja 2020. u 16:13 uredi ukloni ovu izmjenu MaGa (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 79.870 edits m ispravak Novija izmjena →
Redak 17: se ostaci temelja zidova. Tadašnji kustos arheološke zbirke u Franjevačkom samostanu Humac [[Bonicije Rupčić\|fra Bonicije Rupčić]] napravio je manje iskopavanje kojim je otkrivena prostorija (8,9×7,45 m) s mozaikom i podzemnim grijanjem. Zavod za zaštitu spomenika kulture BiH organizirao je tada arheološko istraživanje na lokalitetu Gračine na Humcu kod Ljubuškoga u razdoblju od 1977. do 1980. Voditelji projekta bili su [[Ivo Bojanovski\|dr. Ivo Bojanovski]] i [[Vukosava Atanacković\|Vukosava Atanacković–Salčić]]. Objavljeno je nekoliko priopćenja, ali ne i cjeloviti rezultati projekta. U tri godine istraženo je oko 2500 m<sup>2</sup>, što je šestina kompleksa (prema I. Bojanovskom). Iskopane su četiri građevine, od kojih su dvije istražene u cjelini, a dvije tek djelomice. Najbolje je očuvana središnja zgrada, površine 550 metara<sup>2</sup> s podnim grijanjem, s podnicom od crno-bijelog mozaika s interijerom u fresko tehnici.<ref name="dodig"/> Do sada je na Gračinama iskopano 7120 predmeta: 3202 kockice mozaika, 2058 keramičkih ulomaka, 585 staklenih ulomaka, 366 brončanih artefakata, 334 čavla, 187 predmeta od željeza, 75 primjeraka novca, 27 svjetiljki (od toga 7 s radioničkim pečatom), 26 fibula, 15 crijepova s pečatom te drugi materijali.<ref name="dodig"/> Nalazi su najvećim dijelom predati u [[Zemaljski muzej u Sarajevu]], te u [[Muzej u Humcu\|Muzej Franjevačkog samostana u Humcu]], i manji dio u [[Muzej Hercegovine (Mostar)\|Muzej Hercegovine]] u Mostaru.<ref name="odluka"/> == Zaštita i stanje lokaliteta ==

Rimski vojni logor u Humcu: razlika između inačica